HOĆE LI CRKVA DOBITI PROGRAM RAZMJENE MEĐU BISKUPIJAMA? Doživjeti iskustvo dobrodošlice u stranoj zemlji

Foto: COMECE | Sjednica Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE)

Kao jedno od dostignuća ujedinjene Europe, neposredno prije izbora za Europski parlament, istican je i program »Erasmus+« koji je – kako prezentiraju iz europskih institucija – bio prekretnica u životima pet milijuna europskih studenata posljednjih godina jer im je pomogao u napretku u budućim karijerama i u boljem snalaženju u poslovnom svijetu. No osim tih faktora, mnogi spominju i dobrobit i mogućnost razmjene mišljenja, ideja i pogleda u ambijentu koji su tijekom studija dobili na stranim sveučilištima, što im je proširilo horizonte, pomoglo u razvijanju novih prijateljstava, rušenju barijera i predrasuda…

Interes devet (nad)biskupija

Po uzoru na taj europski projekt razmjene studenata i boravka jednoga semestra u stranoj zemlji Katolička Crkva u Europi priprema sličan projekt, a prema planovima nosit će naziv po jednom od osnivača Europske unije – Robertu Schumanu, jer su nadahnuti njegovim razmišljanjem koje je zapisao prije 56 godina: »Mnogo toga treba učiniti kako bi se razbile barijere: organizirati suradnju koja pretpostavlja velik broj osobnih kontakata, poput organiziranja razmjene i tečajeva, konferencija i terenskih putovanja, izleta, izložaba, susreta mladih intelektualaca i radnika.«

O želji da se povežu biskupije iz različitih dijelova Europske unije kako bi se njihovi predstavnici bolje upoznali i Europi dali novu živost svjedoči program »Schumanovi susreti« koji se priprema, a njegova bi premijera trebala biti u ljeto 2020. s devet nadbiskupija.

Iako cijeli koncept još nije u potpunosti usuglašen na razini Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE), o njem se već raspravljalo na plenarnim sjednicama, a naveliko se govori i u crkvenim i javnim krugovima. Ljeto sljedeće godine najizglednije je za početak toga projekta koji je ideja pomoćnoga biskupa Bruxellesa i Mechelena mons. Jeana Kockerolsa. Među zemljama koje bi se među prvima u probnoj fazi trebale uključiti u taj projekt nema Hrvatske, ali je interes za sudjelovanje u programu pokazalo devet biskupija i nadbiskupija iz Europe – iz Irske, Francuske, Velike Britanije, Belgije, Luksemburga, Rumunjske…

U trenutku u kojem Europska unija prolazi kroz krizno razdoblje Crkva preuzima pozitivan aspekt njihove politike te se ne povlači iz europskoga projekta, nego ga želi osnažiti – što pokazuje i inicijativa »Schumanovi susreti«. Biskup Kockerols uočava da danas, iako Europska unija djeluje već više od šest desetljeća, još postoji mnogo napetosti, predrasuda i nerazumijevanja među stanovništvom i vođama različitih država članica Europske unije, između sjevera i juga, između istoka i zapada. Priznaje da je osjetio razlike i kod europskoga episkopata.

Razmjena mišljenja i ideja

»Svjedoci smo štetnih riječi, pojednostavnjenih stajališta i odbacivanja. Ako želimo sudjelovati u zajedničkom ambicioznom projektu koji je započeo prije 60 godina, ako vjerujemo u važnu ulogu Europe u sutrašnjem svijetu, moramo se bolje upoznati, moramo imati priliku susresti se međusobno i cijeniti međusobne razlike. Sve to uz ponovno otkrivanje naše kulturne baštine i našega bratstva izvan nacionalnih granica«, smatra pomoćni biskup Kockerols, koji se pita zašto su pojedine zemlje toliko zaštitnički i nacionalno nastrojene.

Crkva u tom smislu ima važnu ulogu. Stoga je želja da »Schumanovi susreti« počnu što prije, već sljedeće godine u ljetnim mjesecima – makar i u skromnu obliku organiziranjem tjednih susreta jednom godišnje u kojima će u fokusu biti dijalog, upoznavanje i razmjena mišljenja i ideja. »Kršćani bi trebali zapamtiti da su zapravo hodočasnici: program ‘Schumanovi susreti’ poziva ih da napuste vlastitu zemlju na samo tjedan dana. Oni će krenuti na put kako bi stekli iskustvo dobrodošlice i gostoljubivosti kao važan aspekt života vjernika. Osjetio sam tu kulturu dobrodošlice na Svjetskom danu mladih u Krakovu u Poljskoj i ove godine u Panami, na tim se događajima upoznaju daleke zemlje i kulture – nije smisao samo u posjetu muzejima, nego u razmjeni mišljenja, a za to je potrebno govoriti i strane jezike«, predstavio je svoju ideju biskup Kockerols, ističući da upravni odbor projekta na kraju tri godine provođenja želi izvršiti detaljnu procjenu kako bi se vidjelo postoji li interes za njegovo daljnje provođenje.

Nova živost Europi

Zamišljeno je da biskupija domaćin izradi nacrt programa, a uz važan vjerski aspekt ne bi se zanemarivala kulturna i društvena dimenzija te interakcija u tom području. Financijska su ulaganja ograničena, no za provođenje projekta nisu ni potrebne velike investicije, nego spremnost da se nekoga primi na jednostavan način, a to se, kako kaže biskup Kockerols, može omogućiti tako da posjetitelji borave s obiteljima u župama. Program je usmjeren na katoličke biskupije, ali postoji želja da se proširi i na biskupije sestrinskih Crkava.

»Susreti su zamišljeni kao odgovor na nepoznavanje i predrasude, nudeći svoj doprinos u osiguravanju mira i pomirenja među ljudima različitih europskih zemalja. To su napori koji idu u smjeru želja otaca osnivača europske zajednice«, rekao je biskup Kockerols o želji da se povežu biskupije iz različitih dijelova Europske unije kako bi se predstavnici biskupija bolje upoznali i na taj način Europi dali novu živost.

Europski izbori u pravom trenutku
Uoči izbora za Europski parlament biskupi okupljeni u Vijeće biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) na svojoj su posljednjoj plenarnoj sjednici, na kojoj je sudjelovao i hrvatski predstavnik u tom tijelu bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, uputili poruku u kojoj su podsjetili na odgovornost građana Europske unije da iskoriste svoje pravo i ispune svoju dužnost glasovanja na izborima koji se u zemljama EU-a održavaju između 23. i 26. svibnja. Biskupi među ostalim ističu da će izborni rezultati uvjetovati političke odluke koje utječu na svakodnevni život građana u sljedećih pet godina.
»Europski izbori dolaze u pravom trenutku kako bi se donijeli politički izbori koji će potaknuti obnovljeno bratstvo među ljudima te ponovno pokretanje europskoga projekta. Pozivamo Europljane da ne upadaju u iskušenje sebičnih pogleda, nego da ostvare svoja prava u izgradnji Europe. Iznoseći vlastito političko uvjerenje, ljudi imaju sposobnost usmjeriti Europsku uniju u željenom smjeru. Glasovanje na ovim izborima znači i preuzimanje odgovornosti za jedinstvenu ulogu Europe na globalnoj razini. Glasovanje može biti samo prvi korak, ali najpotrebniji. Imajući na umu poticaj pape Franje, pozivamo sve građane – mlade i stare – da glasuju i angažiraju se na europskim izborima. Glasovanje nije samo pravo i dužnost, nego i prilika za konkretan oblik izgradnje Europe«, napisali su biskupi iz Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije.

IZVORGlas Koncila br. 21/2019.
Prethodni članakDEKAN DR. O. MARIO CIFRAK U POVODU 350. OBLJETNICE KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOGA FAKULTETA U ZAGREBU Na KBF-u je da ustrajno promiče i nudi suradnju
Sljedeći članakZAŠTO NEMA SMISLA TRAŽITI VIĐENJA? Isus Krist, Riječ Očeva i jedini Posrednik