HUMANITARNI POTHVAT BRANITELJA ANTE DUVNJAKA I ŽELJKA MAGDIĆA Biciklijada za Stepinčev spomen dom

Ante Duvnjak i Željko Magdić spojivši humanitarnom biciklijadom ne samo hrvatske gradove od sjevera do juga, nego i dva marijanska svetišta

Zagrliti cijelu Hrvatsku vožnjom biciklom u spomen na bl. Alojzija Stepinca i s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu njegova spomendoma u Krašiću – odlučila su dvojica hrvatskih branitelja Ante Duvnjak iz Kašel-Lukšića i Željko Magdić iz Ogulina spojivši humanitarnom biciklijadom ne samo hrvatske gradove od sjevera do juga, nego i dva marijanska blagdana – svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije i blagdan njezina rođenja. No od planiranih 2200 kilometara zbog iznenadne smrti njihove logističke pratiteljice Katice Kurus odvozili su nešto više od 1000 kilometara te pristigli u Krašić u subotu 5. rujna. U realizaciji projekta sudjelovali su organizatori iz Udruge branitelja »Lučonoše Domovinskoga rata« uz podršku krašićke župe, tamošnje općine i turističke zajednice.

O biciklijadi poručnik Hrvatske vojske u miru Duvnjak je rekao: »Iako sam imao mnogostruka iskustva hodočašća, jer smo u posljednjih 11 godina s našom udrugom prohodali 18 tisuća kilometara po cijeloj Hrvatskoj, ovo je bilo prvo iskustvo biciklijade za mene. Nisam ranije ni vozio bicikl, a već mi se nakon prvih nekoliko kilometara dogodila nezgoda – pao je lanac. No nije me to obeshrabrilo. Kada sam u svibnju čuo u Krašiću da se prikupljaju sredstva za uređenje spomendoma, bilo mi je odmah jasno da se moram uključiti. Nije trebalo dugo misliti i rodila se ideja da organiziramo humanitarnu biciklijadu. Kroz sva mjesta kroz koja smo prošli svi su nas lijepo primili, dijelili smo im letke o obnovi spomenkuće i upoznavali ih sa životom bl. Stepinca«, rekao je Duvnjak.

Dnevno su prelazili između 110 i 120 kilometara, a nakon prve postaje na Veliku Gospu u marijanskom svetištu u Aljmašu, gdje su sudjelovali na misi, slijedile su svakodnevne rute. Detaljnije o putu rekao je Magdić: »Posjetili smo Osijek, Viroviticu, Varaždin, Jastrebarsko, Ogulin, Rijeku, Umag, Senj i Gospić. Poseban doživljaj za mene bio je ulazak u Stepinčevu katedralu u Zagrebu, gdje smo vidjeli zaštićen grob i pomolili se pokraj njega. Ponosan sam što sam mogao biti dijelom ove priče. Tijekom cijeloga puta osjećala se toplina, ljubav i prihvaćanje prema poruci koju nosimo o Stepinčevoj spomenkući.«

O svojem viđenju Stepinca Duvnjak je rekao: »Alojzije Stepinac za nas u Hrvatskoj već je svetac, želimo pokazati da je on dosta pridonio spašavanju mnogo ljudi tijekom Drugoga svjetskoga rata, no kao da se ta njegova zasluga gura u stranu. Mi samo želimo da se pokaže istina.«

Prve ideje uređenja Stepinčeve spomenkuće pojavile su se na 60. obljetnicu smrti bl. Alojzija Stepinca 2018. godine, kada se odlučilo u potpunosti urediti kuću u kojoj je bl. Stepinac živio, boravio i podnio mučeništvo. O realizaciji tih planova – koja je počela prošle godine zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture, Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova te, jasno, Zagrebačke nadbiskupije – sadašnji župnik Ivan Vučak je rekao: »Kuća se mora iseliti, u potpunosti će se pretvoriti u spomendom. To ne će biti muzej, nego spomendom jer za nas vjernike ta je kuća jedna velika relikvija bl. Alojzija Stepinca jer su to sobe u kojima je devet godina živio u kućnom pritvoru kao zagrebački nadbiskup.«

Upoznao nas je s dosad realiziranim izvedbama. U potkrovlju je napravljena spavaonica sa 15 kreveta za hodočasnike i pješake ili održavanje duhovnih obnova, a ovih je dana počelo uređenje prvoga središnjega kata kuće. U rujnu je počela obnova radne sobe, spavaće sobe, sobe župnika Josipa Vranekovića i sobe redovnica služavaka Maloga Isusa koje su živjele u toj kući. U prizemlju će se urediti velika suvenirnica, a župnik Vučak je rekao: »Ova kuća ne pripada samo župi Krašić ni samo Zagrebačkoj nadbiskupiji, nego cijeloj Hrvatskoj. Zato nas raduje što štovatelji bl. Alojzija Stepinca ostavljaju svoje darove.« Prilog se može uplatiti na žiroračun župe IBAN: HR6923600001101616973, a krajem rujna bit će uspostavljena i donatorska telefonska linija.

IZVORGlas Koncila br. 38/2020.
Prethodni članakO ČEMU ODLUČUJEMO »Igrajmo« se Stvoritelja
Sljedeći članakNA 289. ZAVJETNOM HODOČAŠĆU ZAGREBAČKI VJERNICI POKAZALI DA JE NADA JAČA I OD POTRESA I OD PANDEMIJE »Pred nejasnim pojavama i nesigurnostima pozvani smo razmišljati darom razuma i vjere«