IMA LI »ŠKOLA ZA ŽIVOT« I SVOJE RUŽNO NALIČJE? Zar su i škole u Hrvatskoj poprišta pohlepe?

Snimila: I. Grbić | S radom je počela novoosnovana prva katolička osnovna škola u Zadarskoj nadbiskupiji, OŠ Ivo Mašina u Zadru

Mnoge tvrtke za prvi dan škole odobrile su slobodan dan roditeljima prvašića i tako omogućile svojim zaposlenicima da prvi dan nastave doprate djecu do škole. U svom tekstu Petra Plivelić navodi: »Velika zgrada, torba na leđima, mnoštvo knjiga, učiteljica koja se srdačno smiješi, učionica puna djece, među kojima su često i oni koji će postati prijatelji za cijeli život, i poljubac roditelja koji govori da će sve biti u redu, koji daje podršku i samopouzdanje – prvi dan škole zauvijek ostaje u pamćenju. Koliko je važno da na taj dan roditelji budu uz svoje dijete govori psihologinja Maja Vujčić Vračević: ‘Uvijek je bitno da u trenucima koji su velike prekretnice barem jedan roditelj bude uz dijete jer mu to daje osjećaj sigurnosti u novoj sredini. Djeca će se lakše snaći uz nekoga u koga imaju povjerenja, a roditeljima koji su uz njih od rođenja ipak daleko najviše vjeruju’, rekla je Maja Vujčić Vračević. Dok je ova praksa široko prihvaćena u privatnim tvrtkama, one u gradskom i državnom vlasništvu nisu toliko fleksibilne. Upravo je hvalevrijedan trend koji su velike tvrtke posljednjih nekoliko godina uvele u praksu – slobodan dan za roditelje prvašića. Zaposlenici Zagrebačke banke, Erste grupe, Ikee, DM-a Addiko banke, Konzuma, Lidla neki su od onih koji su dobili slobodan dan.«

Uvodimo ono što Francuzi zabranjuju

Francuska je ove godine zakonom ukinula nošenja mobitela i tableta u školu. Oni su se toga zasitili, nije se pokazao nikakav napredak u razvijanju inteligencije ili obrazovanosti. Zabrana uključuje ne samo to da učenici mobitele ne smiju rabiti za vrijeme nastave, nego se ona odnosi na sve vrijeme provedeno u školskim ustanovama, uključujući i odmore, kao i vrijeme koje učenici provode na školskim igralištima, u menzama, i u izvanškolskim aktivnostima! Francuzi su tu zabranu prometnuli u zdravstveno pitanje, potkrjepljujući ju činjenicom da 90 posto njihovih učenika ima mobitele, nosi ih redovito u škole, a zbog te su se navike i vremena utrošenoga na mobitelima zaboravili igrati. Zato mobitele i tablete potpuno izbacuju iz škola! Ipak zabrana donesena u zakonu o školstvu koja osnovnoškolcima uz mobitele i tablete zabranjuje i donošenje u školu i laptopa ima iznimke, koje se odnose na dio sata kada se takvi uređaji u školama rabe u »pedagoške svrhe«. Kada i na kojem satu i u kojem predmetu se mobiteli, tableti ili laptopi rabe prepušteno je školskim ustanovama i nastavnicima da sami definiraju vodeći računa o »pedagoškim mjerama«. U tom kontekstu novo svjetlo dobiva tzv. »škola za život«, tj. eksperimentalna nastava koja je uvedena u neke škole u Hrvatskoj, a koja se propagandno predstavlja kao veliki napredak. Zar je moguće da tako kulturan narod kao što su Francuzi ne želi napredak svojih učenika ili da odbacuje nešto što bi zaista bilo dobro za učenike? Je li u Hrvatskoj možda takav pritisak na tu tzv. »naprednost« samo maska za nečije financijske privatne interese?

Ograničenja pametnih telefona

Ovih dana u medijima je objavljeno što se događa u industriji koja proizvodi mobitele, odnosno upozoreno je na promašaj pametnih telefona koji nekvalitetno nude usluge koje se slabo trebaju. Vid Barić navodi primjer: »Dečki, radimo novi telefon, napravit ćemo ogroman Hype, plasirati ga kao vrlo inovativnoga, jer tržište se sada pali isključivo na inovaciju. U suprotnom nećemo prodati ništa, od tih telefona, a vama ćemo podijeliti otkaze«, rekao je neki menadžer svojim inženjerima u kompaniji koja razvija pametne telefone.

Zar je moguće da tako kulturan narod kao što su Francuzi ne želi napredak svojih učenika ili da odbacuje mobitele i tablete u školama kad bi oni zaista bili dobri za učenike? Je li u Hrvatskoj možda takav pritisak na tu tzv. »naprednost« samo maska za nečije privatne financijske interese? Postaju li i škole u Hrvatskoj poprišta pohlepe?

»Šefe, sve je već izmišljeno. Ovi iz Applea su nas totalno osramotili svojim posljednjim inovacijama, teško im je konkurirati. Ne znamo što da radimo, sve smo već isprobali, a i sami znate da se zadnji put i nismo baš proslavili«, požalio se jedan od inženjera. »Ne zanima me, vi ste inženjeri. Smislite nešto što ne postoji na tim telefonima, bilo što, ja ću to prodati kao veliku i vrlo značajnu stvar«, nagovarao ih je menadžer. Kada je njihovo djelo napokon izišlo na tržište, neslavno je propalo zbog niza tehničkih manjkavosti koje su služenje pametnim telefonima otežavali ili činili nepraktičnim. Apple nije jedina kompanija koja se malo zaletjela u tehnološkim inovacijama koje su se pokazale neupotrebljive. Ni Samsungovi inženjeri nisu dovoljno vodili računa. »Nitko se nikada nije, naime, u povijesti pametnih telefona požalio na skrolanje sadržaja palcem. Štoviše, neprestano klimanjem glavom tijekom čitanja teksta na zaslonu ekrana ispalo je za korisnike mnogo napornije od ‘stare škole’ skrolanja prstom. U 2012. godini android pametni telefoni omogućili su čitanje tzv. e-knjiga te su bili sve popularniji. Yotaphon je imao normalan zaslon na prednjoj strani telefona, a čitač e-knjige otraga. Namjera tog telefona bila je kombinirati najbolje od dva svijeta – pametni telefon kada ga čovjek treba, a e-čitač kada poželi sjesti i pročitati kvalitetno štivo. Kao telefon bio je neimpresivan, kao čitač premalen…«

Tko će financirati specijalizacije liječnika?

Splitsko-dalmatinska županija ima velik problem tko će u Splitu liječiti 2023. godine jer nedostaje 75 posto novca za specijaliste, a očekuje se pomoć ministarstva koje još nije odlučilo. Naime problem je što za pet godina odlaze u mirovinu čak 44 liječnika u sustavu regionalne medicinske ustanove. Ivica Marković u razgovoru s dr. Dragomirom Petricom doznaje da su među 44 liječnika koji za pet godina odlaze u mirovinu pedijatri, ginekolozi, a najviše ima liječnika opće medicine. »Nove specijalizacije trebaju nam da bi Dom zdravlja zadržao postojeće stanje usluga, a da bi poboljšao takvu situaciju, naravno da bi nam na mnogim mjestima gdje je jedan liječnik trebao još jedan radi poboljšanja usluge, ali za sada o tome ne možemo i ne smijemo razmišljati«, tvrdi dr. Petric, v. d. ravnatelja županijske ustanove. Za te specijalizacije potrebna su i znatna financijska sredstva, 44 milijuna kuna. »Plan specijalizacija uputili smo ministru zdravstva i on se suglasio s tim, sada ‘samo’ treba pronaći sredstva. Razgovarao sam i sa županom Bobanom, koji je, kao uvijek, obećao pomoć. Svjesni smo da od europskih fondova ne možemo dobiti novac za ove specijalizacije jer smo iz tog izvora dobili sredstva za 28 lanjskih specijalizanata koji su počeli svoje usavršavanje u veljači ove godine. Dakle moramo se okrenuti drugom modelu financiranja«, rekao je dr. Petric. »Pomoći ćemo Domu zdravlja, to je za dobrobit naših stanovnika. Krajem listopada imat ćemo sastanak za sredstva za 10 do 12 specijalizacija, iznos od 10 do 12 milijuna bit će osiguran u 2019. godini«, rekao je župan. Ostaje još da se riješi 32 do 34 specijalizacije. »Bit ćemo u kontaktu sa Županijom splitsko-dalmatinskom, koja je osnivač i vlasnik Doma zdravlja, razmotrit ćemo svaku situaciju, odnosno vidjet ćemo u kolikoj mjeri država može pomoći kako bi ta institucija dobila željene specijalizacije«, rekao je resorni ministar.

Hrvatska 40. po blagostanju

Prema istraživanju Boston Cosulting grupe (BCG) o procjenama održivoga ekonomskoga razvoja za 2018. Hrvatska se nalazi među 152 zemlje, a rezultat je svrstava u grupu zemalja s visokim blagostanjem. Hrvatska je, stoji u priopćenju BCG-a, postigla skok od 64,5 bodova pa je na SEDA ljestvici smještena iza dobroga dijela zemalja koje su devedesetih prošle tranziciju u tržišno gospodarstvo, pa su je po sposobnosti pretvaranja bogatstva u blagostanje građana pretekle Estonija, Češka, Slovačka, Latvija, pa i Mađarska. Od svih vrijednosti odnosno dimenzija koje se vrjednuju na SEDA skoru, najvišu je ocjenu naša država dobila iz jednakosti – 85,5, a najniža je ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8. Nadalje, od iznimno visokih ocjena izdvaja se i 84 boda za ekonomsku stabilnost, 80,9 za zdravstvo, 74 za civilno društvo, zatim 72,6 za infrastrukturu i 65,8 za obrazovanje. Druga i treća najniža ocjena koju je Hrvatska dobila idu za zaštitu okoliša – 53,8, i za zapošljavanje 45,6. Po blagostanju po tom istraživanju Hrvatska je 40. u svijetu. Čelnik zagrebačkoga predstavništva BCG-a Tomislav Čorak istaknuo je komentirajući rezultate da Hrvatska prema SEDA skoru spada u grupu razvijenih zemalja CEE regije i općenito je rezultat istraživanja svrstava u zemlje s visokim blagostanjem.

IZVORGlas Koncila br. 37/2018.
Prethodni članakŽUPA SV. STJEPANA U ZATONU Dubrovačkim biserom zapuhao novi vjetar
Sljedeći članakU OKVIRU DVOTJEDNOG DUHOVNO-MOLITVENOG SUSRETA KARMELIĆANSKIH KANDIDATA Bogoslovi iz 24 zemlje u njemačkim konclogorima