Malo tko znade da je rado pjevane crkvene popijevke »Moj Isuse«, »Pjevaj hvale, Magdaleno«, »Kraljice neba« i »Isus usta slavni« ili veličanstveni uskrsni zborski napjev »Zemlja uzdrhta« skladao franjevac Kamilo Kolb.
Rođen je 31. srpnja 1887. u Okučanima, gdje je završio osnovnu školu. Nižu gimnaziju završio je u Požegi, 1902. stupio u franjevački novicijat na Trsatu, a potom pohađao filozofsko učilište u Varaždinu te bogosloviju u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1910.
Glazbu je učio privatno kod Franje Dugana, a solopjevanje i kompoziciju na Konzervatoriju u Ljubljani te potom i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je duhovnik, orguljaš i zborovođa u franjevačkom samostanu na Trsatu, u Velikom ratu vojni kapelan, a zatim je svećenički i glazbeno djelovao u Vukovaru, Zagrebu, Virovitici, Iloku, Varaždinu, Našicama i Osijeku.
Godine 1945. uhićen je i presudom Vojnoga suda Komande grada Zagreba osuđen na pet godina zatvora u Staroj Gradiški. Nakon robije službovao je u franjevačkim samostanima u Karlovcu, Slavonskom Brodu, Požegi i Virovitici, gdje je umro 13. srpnja 1965.
Njegov skladateljski opus obuhvaća više od 1400 skladba, pretežno crkvenih. Najviše popijevaka napisao je u čast Blaženoj Djevici Mariji, a prevladavaju skladbe za zborove. Na tekstove pjesnika Stanka Banića skladao je Oratorij sv. Josipa 1959. i Oratorij sv. Franje Asiškoga 1961. za soliste, zbor i orgulje. Skladao je 69 misa, uglavnom za pučko izvođenje, a među onima modernijega skladateljskoga izraza su Staroslavenska misa na čast sv. Andrije apostola za mješoviti zbor i orgulje te Staroslavenska misa za koju je primio nagradu HKD-a sv. Jeronima u Zagrebu. Skladao je i više od 150 izvornih djela za različite instrumente i instrumentalne sastave.
Skladbe su mu tiskane u glazbenim prilozima raznih časopisa i crkvenim pjesmaricama. Odlikuju se pjevnom i spontanom melodikom, obilježene kasnoromantičkim stilom te odražavaju ideje cecilijanskoga pokreta. Nedvojbeno, fra Kamilo Kolb pripada najvećim hrvatskim skladateljima crkvene glazbe 20. stoljeća. (L)
