IZNENAĐENJA NAKON POTRESA Arheološka otkrića u remetskom svetištu

U obnovi koja se provodi u svetištu Najvjernije Majke Odvjetnice Hrvatske u zagrebačkim Remetama nakon oštećenja u potresu otvaraju se brojna arheološka otkrića. Nakon osiguranja vanjskoga privremeno natkrivenoga prostora u kojem vjernici s karmelićanima slave liturgiju, oko crkve su postavljene skele, skinuta je kapa tornja i otkapaju se temelji radi učvršćivanja statike.

»Zanimljiv je novootkriveni srednjovjekovni grafit Majke Božje Remetske na zidu, a otkapanjem temelja sakristije otvoreni su i grobovi koji još nisu do kraja istraženi«, navodi župnik i upravitelj svetišta o. Čirko

I unutrašnjost crkve temeljito se pregledava, otkapa, istražuje. Nekoć drevni pavlinski samostan s crkvom zbog čestih turskih napada, požara, potresa i drugih nedaća više puta je doživio preinake. Pojedini dijelovi crkve i samostana zazidavani su i na njima je nastavljana gradnja.

Kako navodi upravitelj svetišta o. Antonio Mario Čirko, svetište je posljednjih dana postalo veliko arheološko nalazište jer se kroz povijest gradilo i dograđivalo prema potrebi. »Zanimljiv je novootkriveni srednjovjekovni grafit Majke Božje Remetske na zidu, a otkapanjem temelja sakristije otvoreni su i grobovi koji još nisu do kraja istraženi«, navodi župnik i upravitelj svetišta. Zanimljivo je i otkriće sa sjeverne strane samostana na kojem su vidljivi zidani temelji, a još nisu do kraja očišćeni i otkriveni pa je pretpostavka da bi mogli biti temelji Korvinove kule koja se spominje u povijesnim zapisima, ali joj se nije znala točna lokacija. Prema mišljenju arheologa, konzervatora i restauratora najveća su otkrića upravo u sakristiji, u tom najstarijem dijelu svetišta.

Nekoć potpuno gotička crkva barokizirana je u 18. stoljeću, a nakon potresa 1880. i restauracije crkve uništeni su grobovi hrvatskih feudalaca koji su ondje bili pokopani. Među njima su grobovi Pavla Zrinskoga, Ivana Česmičkoga, bana Ivana Torkvata Karlovića i Gašpara Alapića.