Iz svjedočenja majora Bože Švarca, političkoga komesara u »Štabu Srpske divizije KNOJ-a Kragujevac«, rođenoga u Zagrebu sa stanom u Kozarčevoj 37, narodnosti hrvatske i vjere židovske, kako je to doslovce izjavio Centralnoj gradskoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora u Zagrebu 17. srpnja 1947. u sastavu tajnice dr. Nele Gavrančić i zapisničarke Edite Franki, može se doznati da je dio jasenovačkih zatočenika bio upućivan na rad po selima:
»Iz Gospića prebačeni smo u augustu mjesecu u logor u Jasku, odakle sam kasnije, nakon cca 14 dana prebačen u Jasenovac u takozv. ‘logor 2’. U Jasenovcu ostao sam svega do konca 1941, kada sam prebačen u logor u Staru Gradišku, gdje sam opet ostao do maja 1942, kada sam prebačen na ekonomiju u Feričance, odakle sam iz sela Obradovci, gdje sam bio na ispaši stoke, 12. septembra 1942. utekao i prebjegao u slavonske partizane« (HDA, ZKRZ – GUZ, kutija 10).
Tu izjavu nadopunjuje i slučaj liječnika dr. Hermana Grossa i veterinara Zorka Goluba koji su iz Jasenovca upućeni na imanje Obradovci blizu Orahovice i Feričanaca: »Ondje je napravljena farma krava, koju su, uz neveliku ustašku stražu, održavali zatočenici iz Jasenovca« (Igor Vukić: »Jasenovac iz dana u dan; Kronologija«, Naklada Pavičić, Zagreb, 2019. str. 66.).
Poslijeratna je komisija utvrdila temeljem izjave svjedoka da je logor imao ne jednu, nego više kuhinja:
»Zatočenici su zatim morali da izgrade barake, kuhinje i druge pomoćne prostorije…« (HDA, ZKRZ – GUZ, kutija 68).
Elaborat poslijeratne Zemaljske komisije za istraživanje zločina okupatora i njegovih suradnika »Logor Jasenovac« (br. 45474/45) također, kao i brojni svjedoci, govori o postojanju proizvodnoga pogona »Ciglane«:
»Ako pogledamo nacrt logora vidit ćemo da se u udaljenost od 7 metara nalazi paralelno s Lančarom kružna peć za pečenje cigle ‘CIGLARA’ a iza nje spremište za sušenje cigle« (HDA, ZKRZ – GUZ, kutija 68).
U nizu raznovrsnih proizvodnih pogona radila je i »Mljekara«, na čiju je djelatnost upućivao već sam naziv, a nju je nakon rata spomenuo i bivši logoraš Jakob Danon u iskazu danom 26. svibnja 1945. U Zagrebu:
»U logoru u Mljekari radio je neki Kajmaković iz Bijeljine, veoma pošten čovjek« (HDA, ZKRZ – Zh, kutija 231).
NASTAVLJA SE
