KAD DOBRA VOLJA POSTANE MAMAC ZA INTERNETSKE PRIJEVARE Nekoliko savjeta za borbu s »cyber-kriminalcima«

Gotovo i ne postoji pojedinac, aktivan na internetu, koji nije barem jednom u svojoj elektroničkoj pošti primio poruku sumnjiva sadržaja. Da je riječ o potencijalnoj internetskoj prijevari, razvidno je na prvi pogled, najčešće prema čudnu načinu izražavanja ili prema basnoslovnim svotama novca koje nepoznati pošiljatelj navodno nudi. No kako evoluira oprez internetskih korisnika, tako evoluiraju i načini djelovanja »cyber-kriminalaca«, upozoravaju iz projekta »Obitelj i mediji«.

Sigurne poveznice započinju s oznakom HTTPS, što je svojevrsni pečat koji trebaju imati sve službene stranice koje rade s osjetljivim podatcima, kao što su mrežne stranice banaka, aplikacije za internetsko bankarstvo ili internetske trgovine, podsjetili su iz »Obitelji i medija«

»Majstori« prijevara vrlo se uvjerljivo koriste službenim logotipima poznatih tvrtki i banaka, stvaraju stranice za prodaju nepostojećih proizvoda, a internetske su prijevare osobito prisutne na društvenim mrežama. A ponekad internetski prevaranti manipuliraju i dobrom voljom ljudi – predstavljajući se kao predstavnici humanitarnih organizacija.

Iz »Obitelji i medija« predlažu nekoliko koraka za provjeru sumnjivih poruka i poveznica na koje je moguće naići svakoga dana na internetu. Prije svega treba vidjeti kakva je poveznica koja nas vodi na određenu stranicu, odnosno je li uopće riječ o službenoj internetskoj adresi. Sigurne poveznice započinju s oznakom HTTPS, što je svojevrsni pečat koji trebaju imati sve službene stranice koje rade s osjetljivim podatcima, kao što su mrežne stranice banaka, aplikacije za internetsko bankarstvo ili internetske trgovine. Važno je imati osiguranu internetsku vezu. Povezivanje s javnim mrežama za bežični internet, koje ne traže nikakvu lozinku ili neki drugi oblik provjere, često je plodno tlo za internetske prevarante. Korisno je na pametnom telefonu ili na računalu koristiti se VPN mrežom za pristup internetu. I, napose, iz »Obitelji i medija« savjetuju da se s tzv. trećim stranama na internetu ne dijele olako osobni podatci, kao što je datum rođenja ili podatci povezani s bankovnim računom. »Ne će nas jednostavni savjeti možda uvijek zaštititi od internetskih prijevara. Ako shvatimo da smo žrtva internetske prijevare, ne treba tratiti vrijeme. Treba zaštititi što je moguće više vlastitih podataka«, zaključuju iz »Obitelji i medija«.

Oko 214 tisuća stranica za internetske prijevare identificirano je u 2021. godini. Kibernetički kriminalci sve više teže falsificiranju logotipa velikih i poznatih tvrtki jer u njihovu autentičnost »obični« ljudi najviše vjeruju