U tzv. »uskršnjem razgovoru« za »Slobodnu Dalmaciju« novinarki Ani Pivčević splitski župnik u župi na Visokoj i nadbiskupijski povjerenik za pastoral mladih Ivan Terze poručio je: »U rad s mladima direktno sam uključen već 15-ak godina i mogu povući paralelu s prijašnjim vremenima. Prije tridesetak godina u jednom desetljeću imali smo samo jednu generaciju koja je drukčija od ostalih koje su bile manje-više slične. Današnje generacije, svaka je posebna i ona je plod svoga vremena. Djeca žive u vremenu u kojem su veliki izazovi, a ja našu sadašnjost pokušavam iščitati kroz prošlost. Ako se vratimo prije 100 godina, imali smo španjolsku kugu od koje su ljudi umirali. Bilo je to nešto nepoznato i stao je svijet. Sjetimo se kada su se prvi put pojavili kino i glazba, sve su to bili skandali za sebe, odnosno nešto novo i izazovno s čime se u tom vremenu bilo teško nositi. U Bibliji piše ‘ništa novo pod suncem’ i zato vjerujem da ovo što živimo nije ništa novo«, rekao je župnik i protumačio da se mnoge ugroze danas događaju jer se iz svijeta pokušava izbaciti Bog. No ljudi koji žive samo za sebe i gledaju samo sebe doživljavaju brodolome. »Ne možemo sve sami. Bog nam pomaže i vodi nas«, rekao je.
Generacija alfa prva je generacija rođena u 21. stoljeću, od kojih će dio njih vrlo izvjesno doživjeti ulazak u 22. stoljeće. Djeca su to koja ne poznaju svijet bez ekrana. IPhone, iPad, Android i ostale aplikacije njihove su olovke i lopte, i odrastaju uz glasove kao što su Siri, Alexa i Google Assistant. Generacija je to koja najvjerojatnije ne će oboljeti od bolesti kao što je rak zahvaljujući napretku i točnosti umjetne inteligencije i dijagnosticiranju bolesti. Marijana Cvrtila u Slobodnoj je Dalmaciji napisala da je mnogo takvih sličnih opservacija dosad izrečeno o generaciji alfa, generaciji djece koja su, prema široko prihvaćenoj klasifikaciji, rođena između 2010. i 2025. godine. Tu generaciju čini drukčijom od prethodnih generacija i to što je više od polovice te djece (58 posto) izjavilo kako su u posljednjih godinu dana sami zaradili novac.
Dvije petine njih (40 posto) izjavljuje kako su se za to koristili tehnologijom, pri čemu su u najvećem broju slučajeva (31 posto) ta tehnologija bili društveni mediji; slijedi online streaming (13 posto). To su djeca vršnjaci iPada i Instagrama, žive sa smartphonima, tabletima kao dijelom svakodnevice. »Njihova je prava zvijezda TikTok, svako malo vidimo neku novu priču koja se proširi putem TikToka i tu moramo biti jako oprezni. Uglavnom, ako su ‘zoomeri’ prva generacija koja ne poznaje život i svijet bez interneta, generacija alfa to je još na nekoliko potencija jača. Oni se ne bude i ne liježu a da prije toga ne otvore i zatvore svoje male ‘strojeve’«, objasnila je za Slobodnu socijalna pedagoginja Lucija Sabljić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti iz Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« iz Zagreba. Evo još opisa alfa-naraštaja: rođeni su u visokodigitaliziranom svijetu; odrastaju u doba personaliziranih stvari, gdje mogu dobiti svoje ime ispisano u radnji knjiga, utkano na svoje majice i torbe ili stavljeno na teglu omiljenog namaza; dio su nehotičnoga globalnoga eksperimenta u kojem su ekrani postavljeni pred njih od najmlađe dobi kao dadilje. »Alfe su toliko pred ekranima da su njihove praktične vještine gotovo zanemarive. Slabašni su u stvarima koje se tiču bilo čega što nije virtualni svijet. Mentalne i fizičke snage, emocionalna otpornost i kompetencije su im slabe«, smatra stručnjakinja.
Važnim je stoga postalo vježbanje socijalnih vještina. »To može zvučati izlizano, ali mi u praktičnom radu u našem Centru često susrećemo djecu koja uopće nemaju ideju o pozdravljanju, o tome da pogledaju nekoga u oči i kažu ‘dobar dan’ ili ‘doviđenja’. Dakle trebaju vježbati socijalne vještine ne samo da bi bili pristojni, nego i zato što se kroz socijalne vještine ostvaruju istinski, pravi odnosi. Djeca generacije alfa možda djeluju starmalo, zrelije, jer su izložena sadržajima koji su prije bili rezervirani za odrasle. Ali ne radi se o stvarnoj zrelosti. Oni su jednako nezreli kao i njihovi roditelji i djedovi i bake u toj dobi, no oni samo kopiraju ono što vjeruju da je odraslo ponašanje«, rekla je socijalna pedagoginja Sabljić.
U članku se upozorava na sve veći osjećaj usamljenosti među djecom, unatoč tome što provode sate igrajući igre i komunicirajući s drugim putem interneta. Među njima je i smanjen osjećaj pripadnosti, iako su možda pozvani na mnogo više događaja ili rođendana nego što su bili njihovi roditelji u istom uzrastu. Taj paradoks, smatraju stručnjaci, može proizići iz činjenice da su takva iskustva često površna i posredovana, gdje je sve savršeno organizirano i kupljeno s ograničenim vremenom – od savršene igraonice do savršene kupljene torte. Ipak, postoje i pozitivne karakteristike koje donosi vrijeme u kojima odrastaju djeca generacije alfa: već u ranijoj dobi mogu intuitivno upotrebljavati različite uređaje i aplikacije, što im omogućava da brže svladaju nove tehnologije; naviknuti su na stalne promjene i brz tempo života koji donosi tehnološki napredak, a to ih može učiniti fleksibilnijima u prilagodbi promjenama i izazovima koji ih čekaju u budućnosti. Pitanje je ipak kamo će ih takva budućnost odvesti.
