Zakon o mirovinskom osiguranju definira dvije vrste invalidnosti, ali priznaje tri vrste prava. Blaži stupanj invalidnosti postoji kada je u osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu, prema tjelesno i psihički zdravu osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
Potpuna invalidnost (teži stupanj invalidnosti) postoji kada u osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).
Na osnovi tih dviju invalidnosti, profesionalne nesposobnosti za rad i opće nesposobnosti za rad, stječu se pod propisanim uvjetima različite vrste invalidskih prava, i to invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pravo na rehabilitaciju i pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.
Invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad za trećinu je manja od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad. Pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ne stječe se u slučaju kada se utvrdi da se osiguranik, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. U tom slučaju osiguranik stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
Iz navedenoga proizlazi da su prema propisima invalidi rada osiguranici koji na osnovi invalidnosti ostvare pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
Često se pogrješno u medijima u invalide rada svrstavaju osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje. Tjelesno oštećenje može prema svojoj težini uzrokovati invalidnost, ali ono samo po sebi, kao tjelesno oštećenje, nije uvijek i invalidnost. Zato se na osnovi takvih razlika i definicija invalidnosti odnosno radne sposobnosti mogu ostvarivati različita, u daljnjem tekstu opisana prava.
Invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad mogu ostvariti svi osiguranici osim poljoprivrednika i članova njihovih kućanstava. Međutim, stjecanje prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije osnova za prestanak ugovora o radu zaposlenika. Tako prema čl. 103. Zakona o radu ugovor o radu prestaje dostavom pravomoćnoga rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, ali ne i zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Kada se utvrdi da u zaposlenika postoji profesionalna nesposobnost za rad, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenoga vještaka, ponuditi zaposleniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban. Što je više moguće ponuđeni poslovi moraju odgovarati poslovima koje je zaposlenik prethodno radio.
U Zakonu je propisano da se korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u staž osiguranja računa razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenu u zaposlenju, ali najduže u trajanju do punoga radnoga vremena.
U Zakonu o mirovinskom osiguranju propisano je da pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju osiguranici zaposlenici, obrtnici, trgovci pojedinci, osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, športaši i vrhunski športaši i članovi uprave trgovačkih društava. Za osiguranike zaposlenike troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje poslodavac na teret Zavoda. Ostaje kod toga upitan radnopravni status tih osiguranika jer Zakon o radu ne propisuje da osobi koja je stekla pravo na profesionalnu rehabilitaciju prestaje radni odnos, a to znači da ih poslodavac ne može odjaviti s mirovinskoga osiguranja. S datumom priznanja prava na profesionalnu rehabilitaciju prestaje obveza poslodavca da isplaćuje plaću i plaća doprinos za mirovinsko osiguranje. Doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje plaća Zavod na naknadu plaće koja im pripada prema propisima o mirovinskom osiguranju.
Za razliku od prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti i prava na profesionalnu rehabilitaciju, pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad mogu ostvariti sve osobe koje su osigurane kao osiguranici prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. To je najteži oblik radne nesposobnosti.
