KAKO JE »STATUS« NA FACEBOOKU ZASJENIO MARULIĆA »Opijanje« u knjižnici

Foto: Shutterstock

Svojevrsna šteta za hrvatsku kulturu koja se dogodila u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) u ponedjeljak 22. veljače, neposredno nakon svečane proslave Dana te najvažnije knjižničarske ustanove u Hrvatskoj, mogla bi se usporediti sa štetom koja se, primjerice, dogodi osobi koja nakon izlaska iz bolnice u kojoj se liječila od ovisnosti o alkoholu najprije popije rakiju. Naime, u prostorima NSK-a nakon domoljubnoga, pa čak i vizionarskoga govora koji je predsjednik Vlade održao u povodu Dana NSK-a; govora u kojem se veličala hrvatska kultura i pismenost uz obljetnicu tiska hrvatskoga »Misala po zakonu rimskoga dvora« (1483.) i u kojem su zacrtani neki smjerovi oporavka u budućnosti, slijedila je polemika predsjednika Vlade s novinarima u kojoj se pak dugo i naširoko govorilo o neuobičajeno populariziranom »statusu« koji je na društvenoj mreži Facebook objavio jedan riječki ugostitelj. U tom su razgovoru izgovorene tako teške riječi, od diskriminacije preko antisemitizma pa do prijetnje novoga oblika fašizma, da je sa svakom novom rečenicom sve više padalo u zaborav ono što se čulo neposredno prije na svečanosti u »hramu kulture«. Secirati izrečeno u razgovoru s novinarima i gorljiva politička prepucavanja koja su potom dolazila s više strana značilo bi ponovno se opijati pa bi svakomu dobronamjernomu tko želi da Hrvatska i njezini ljudi zdraviji idu naprijed bilo blagotvornije vratiti se na barem neka izrečena stajališta u govoru predsjednika Vlade na svečanosti.

Prvo se stajalište tiče opstanka hrvatskoga naroda i kulture u doba globalizacije. Predsjednik Vlade pozvao je na nacionalni ponos jer je Hrvatska uz glagoljicu rabila i latinično pismo i hrvatsku ćirilicu. »Čuvajući prošlost, čuvamo svoj nacionalni i kulturni identitet. Danas, u doba globalizacije, ta je zadaća upravo imperativna potreba«, rekao je u govoru. U tom bi se kontekstu mogle tumačiti i riječi da se odabirom zgrade NSK-a za predsjedanje Hrvatske Europskom unijom 2020. poslala poruka Europi »da vodeći računa hrvatskim velikanima možemo biti i kozmopoliti i Europejci, a istodobno i domoljubi i samosvjesni Hrvati koji čuvaju svoje nacionalne vrijednosti«. Iako je u nedavnoj reformi školstva iz obvezne lektire ispao i »otac hrvatske književnosti« Marko Marulić, upravo je u kontekstu prethodno izrečenoga predsjednik Vlade njega postavio za uzor u povodu 500 godina od objave njegove »Judite«.

Drugo važno stajalište tiče se oporavka od pandemije koronavirusa, a nakon dugo vremena pojam »cjepivo« nije se spomenulo, nego: »Proglašavajući 2021. godinom čitanja, imali smo u vidu golem doprinos knjiga i čitanja mentalnoj i duhovnoj dobrobiti naših građana u vrijeme borbe protiv pandemije koronavirusa i potrebe da se pod svaku cijenu zaštiti zdravlje ljudi. Jednako tako, u stjecanju ili učvršćivanju navike čitanja vidimo moćno sredstvo za uklanjanje brojnih štetnih posljedica Covida-19.«

Predsjednik Vlade toga dana kao da je više puta pozivao novinare, a preko njih i hrvatsku javnost, da ponovno dubinski pročitaju »status« primorskoga ugostitelja. Bilo bi međutim svima bolje i zdravije da je došla preporuka za čitanje neke knjige ili drugoga ozbiljnoga štiva od koje bi i hrvatska javnost i političari zajedno s njom mogli dugoročno imati više koristi.

IZVORGlas Koncila br. 9/2021.
Prethodni članakNEZADOVOLJNI I UČENICI I RODITELJI I NASTAVNICI Lice i naličje nastave na daljinu
Sljedeći članakSDS-ov DOSJE O BISKUPU STJEPANU BÄUERLEINU (10) Biskup svojim bogoslovima: »Ne plašite se katakomba 20. stoljeća«