Treba primijetiti i apsurd političke korektnosti u kojoj autori serije »Dobra borba« implicitno i eksplicitno kritiziraju bjelački rasizam, ali kao da ne vide ništa problematično u tome da je jedna odvjetnička tvrtka zapošljava po rasnoj osnovi, diskriminirajući bijelce.

Prema prokušanoj recepturi

Krajem ožujka na Drugom programu Hrvatske televizije počelo je prikazivanje prve od deset epizoda serije »Dobra borba« (na HBO kanalu serija je već u trećoj sezoni i nosi naziv »Dobra bitka«). Ta serija nije u potpunosti originalna: riječ je o spin-offu (izraz koji se rabi za djelo koje se detaljnije fokusira na neki dio originalnoga djela) CBS-ove popularne odvjetničko-političke serije »Dobra žena« u kojoj je glavni lik bila Alicia Florrick (Julianna Margulies, dobitnica nagrada Emmy i Golden Globe za tu ulogu), supruga i majka dvoje djece koja se vraća svojoj odvjetničkoj karijeri i preuzima brigu o svojoj obitelji nakon što joj muž završi u zatvoru. U toj seriji, koja se nakon sedam godina prikazivanja prestala snimati 2016., jedan od važnijih likova bila je Diane Lockhart (Christine Baranski): snažna i inteligentna žena koja je pokrenula vlastiti odvjetnički ured i svojim radom došla do reputacije najbolje parničarke u gradu.

Riječ je o odličnoj seriji sa solidnom glumačkom postavom i besprijekornom produkcijom. I glavni i sporedni likovi zanimljivi su i realistični čak i kad je jasno da su scenaristi doveli radnju do ruba apsurda, a dodatnu kvalitetu daje inteligentni humor i šarm koji serija zasigurno ima

Čini se da je autorima i producentima taj lik bio najzanimljiviji pa je u novoj seriji »Dobra borba« upravo Diane Lockhart postala glavni lik. Godinu dana nakon događaja u posljednjoj epizodi »Dobre žene« sada ju se (ponovno) prati u trenutku kada se odluči povući i preseliti se u Francusku.

Međutim, nakon što je svoju tvrtku predala svojim partnerima izgubila je svoju životnu ušteđevinu te mora početi ispočetka u novoj tvrtki. Dakle, i jedan i drugi glavni lik snažne su i inteligentne žene koje kasnije u životu moraju početi od nule, barem što se karijere tiče. U tome je moguće prepoznati jake feminističke motive, ali uzmu li se u obzir i druge okolnosti i likovi, u seriji se mogu razabrati i druge važne teme kao što su rasizam, politika, spolno zlostavljanje i govor mržnje na internetu. Naime, Diane Lockhart novi posao pronalazi u odvjetničkoj tvrtki koja je gotovo u potpunosti »crnačka« pa ubrzo postaje jasno da će se (dobra) borba voditi i na polju rasizma. S tim u svezi treba primijetiti i paradoks političke korektnosti u kojoj autori serije implicitno i eksplicitno kritiziraju bjelački rasizam, ali kao da ne vide ništa problematično u tome da jedna odvjetnička tvrtka zapošljava po rasnoj osnovi, diskriminirajući bijelce.

Trump kao omiljena meta

Jedna od tema kojoj se serija poprilično često bavi američki je predsjednik Donald Trump i pri tome autori i ne pokušavaju prikriti svoju nesnošljivost prema njemu. To donekle ne iznenađuje ako se uzme u obzir poprilično otvorena i ostrašćena obostrana nesnošljivost između sadašnjega predsjednika SAD-a s jedne te Hollywooda i (lijevih) medija s druge strane. Takva je situacija nezabilježena u dosadašnjoj povijesti SAD-a jer ni jedan predsjednik, pa čak ni poprilično nepopularni Richard Nixon, nije bio pod tolikom »paljbom« medija i izrugivanja u humorističkim emisijama kao što je to trenutačno Trump. Oni koji ne simpatiziraju Trumpa zasigurno će reći da on sam daje dovoljno materijala i povoda za takav odnos, a možda i on sam namjerno i planirano dolijeva ulje na vatru. Kako bilo, zanimljivo je primijetiti da ta borba poprima sve šire i dublje razmjere i sada je već dosegnula razinu da se u filmskoj i televizijskoj produkciji neskriveno propagira jedna, najčešće liberalna strana (Demokratska stranka), odnosno napada druga, konzervativna strana (Republikanska stranka).

Iz »pera« bračnoga para
Serije »Dobra žena« i »Dobra borba« stigle su iz pera autorskoga bračnoga para Roberta i Michelle King koji se još mogu pohvaliti zajedničkim radom na scenarijima za serije kao što su »BrainDead« (»Moždana smrt«, 2016.) i »In Justice« (»U pravdi«, 2006.). Robert King je, prije nego što se posvetio pisanju scenarija za televizijske serije, radio dugi niz godina na igranim filmovima, a režirao je i nekoliko epizoda serija »Dobra žena« i »Dobra borba«.

 

Prilično zabavno i višeslojno

Unatoč tomu (ili možda baš zahvaljujući tomu), riječ je o odličnoj seriji sa solidnom glumačkom postavom i besprijekornom produkcijom. I glavni i sporedni likovi zanimljivi su i realistični čak i kad je jasno da su scenaristi doveli radnju do ruba apsurda, a dodatnu kvalitetu daje inteligentni humor i šarm koji serija zasigurno ima. U toj seriji, za razliku od drugih sličnih serija, autori više vremena posvećuju privatnomu životu glavnih likova i onomu što se događa u odvjetničkim uredima prije i poslije sudnice. Dakle, za one koji, dok gledaju filmove ili serije, mogu sa strane staviti ideologiju marketinga i prozelitizma, serija bi mogla biti prilično zabavna, a oni koji se vole baviti analizama uporabe filmova u promidžbene svrhe opet će imati dovoljno dobra materijala. K tomu, ako se može suditi po seriji »Dobra žena«, moguće je očekivati višeslojan prikaz likova u kojem nema ni anđela ni vragova (osim što su to možda za autore Trump i njegova administracija), što je važna premisa s obzirom na vrijeme kada se neistomišljenike prečesto difamira i sotonizira.

Novo zlatno doba televizije
»Dobra borba« može se uzeti kao primjer izvrsne televizijske produkcije koja više ne zaostaje bitno za hollywoodskom A klasom filmova po sveukupnoj kvaliteti, što je relativno nova pojava koja je rezultat više faktora, ali vjerojatno je najvažniji količina novca koja se ulaže u nove igrane i dokumentarne serije zadnjih nekoliko godina. To se pak dogodilo nakon što su na produkcijsku scenu stupili novi igrači kao što su Netflix, Amazon i Hulu – kompanije koje se (među ostalim) bave pružanjem videosadržaja na internetu (streamingom). Te i neke druge kompanije koje su uspjele privući velik broj pretplatnika svojih servisa sada reinvestiraju svoju znatnu dobit financiranjem vlastitih novih sadržaja, čime pak pokušavaju zadržati stare i privući nove pretplatnike. Sve to dovelo je do novoga »zlatnoga doba« televizije kojoj su neki donedavno prognozirali skoru smrt zbog brzoga interneta. Slično pogrješno predviđanje dogodilo se u vezi s tiskom kojemu su također neki predviđali propast zbog pojave elektroničkih čitača, ali dogodilo se upravo suprotno: broj novih naslova i naklada knjiga povećao se jer su nove tehnologije, uključujući i digitalnu pripremu, tiskanje knjiga učinile povoljnijim, bržim, a time i dostupnijim.

IZVORPrilika 151/2019.
Prethodni članakIZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT U SVJETLU KRIZE POLITIČKE LEGITIMNOSTI Ima li izbora?
Sljedeći članakUBIJENE I RANJENE ŽENE U DOMOVINSKOM RATU Majka s nerođenim djetetom ubijena na kućnom pragu