Mjesto Sveta Helena nalazi se na kraju brze ceste koja ga povezuje sa Zagrebom. Tamo se ona nastavlja na autocestu A4 (E95) za Varaždin. Kapela sv. Helene izgrađena je na jednom od posljednjih uzvisina istočne Medvednice. To je vitka gotička građevina plošnoga pročelja s nadograđenim drvenim zvonikom. Okružena je stablima na položaju odakle vidici sežu na donjozelinska brda, obronke Zagrebačke gore i križevačko-bjelovarsku dolinu. Iznad ulaznih vrata u pročelnu nišu postavljen je kip svetice (sv. Jelena Križarica). Na južnoj bočnoj strani kapele nalaze se tri vitražna gotička prozora s grbovima kolatora crkvice. Jedan od prozora je na peterokutnom suženom i nešto sniženom svetištu križnih stropova kakvi su izvedeni i u trostranoj lađi. Stropovi su poduprti stupovima jednostavnih forma. U dnu svetišta, kojemu je na sjeveru dograđena sakristija, nalazi se neogotički izrezbareni drveni oltar sa slikom sv. Helene Križarice Alberta Seeksteina s kraja 19. st. Tada je cijelu građevinu obnovio stilom neogotike Koloman Mikšić Lukavečki. Mikšići su bili vlasnici nedaleke kurije Adamovich – Hellenbach – Mikšić (u ruševnom stanju), a kapela im je služila za bogoslužje. U kapeli je postavljen drveni oltar Gospe Lurdske, desno prije svetišta, i lijevo slika Srca Isusova te nekoliko slika, slike križnoga puta i spomen na obnovu kapele g. 1866.
U vrijeme turskih prodora kroz 16. st. građevina je uz sakralnu imala i obrambenu namjenu. Bila je okružena drvenim palisadama i jarcima s vodom u podnožju brda. Godine 1550. ona je bila župna crkva, a danas je u sastavu župe sv. Nikole iz Donje Zeline.
Kod kapele je g. 1557. Ivan Lenković pobijedio Turke. Na pročelju je postavljena spomenploča na taj događaj. U crkvi se nalaze i ploče na spomen deset strijeljanih hrvatskih domoljuba g. 1945. od partizana i na Ericha Mikšića, poginuloga u ukrajinskoj Galiciji g. 1916.
Mise su svake druge nedjelje u 9.30 sati.
