KAPELA SV. PETRA U KORČULI Drevna katedralna susjeda

Otok Korčula (59), kapela sv. Petra u Korčuli

Snimio: Z. Galić | Kapela sv. Petra u Korčuli

Kapela sv. Petra nalazi se na trgu do katedrale, a rustičnim izgledom i robusnom jednostrukom preslicom s malim zvonom upućuje na svoju dugu povijest. Zajedno s crkvom sv. Mihovila ona je najstarija u gradu i potječe iz 11. st. Prvi joj je spomen g. 1338., kada je zapisano da je starija građevina na istom mjestu obnovljena te je tada uglavnom zadobila današnji oblik.

Ona je bogomolja s jednostavno profiliranim renesansnim dovratcima, rustičnim okulusom na sredini pročelja, grubo izrađenom preslicom i kamenim reljefom sv. Petra. Na bočnim je zidovima probijen po jedan uzani prozor završnoga luka, a začelni zid završava malom udubljenom apsidom u koju je smješten kameni oltar na jednoj nozi s pločom. Na ploču je postavljen drveni kip sv. Petra. Na vrhu apside nalazi se raspelo s drvenim korpusom Krista. Unutrašnje se drveno krovište oslanja na bočni zidni vijenac s uporištima za poprečne grede.

Pločnik skriva grobove od kojih je najstariji iz 1400. godine

Svetište i oltar uzdignuti su za dvije stube od crkvenoga prostora. U njemu se uz dvije ogradne pregrade s klupama na zidovima nalaze drveni kipovi apostola. Apostoli su nabavljeni u Veneciji g. 1800. za katedralu, a pripisuju se kiparu Andreu Brustuloneu (18. st.). Pri obnovi katedrale preneseni su u kapelu sv. Petra. U pločniku crkvice nalazi se nekoliko grobova od kojih je najstariji iz g. 1400. Neko je vrijeme crkveni prostor služio kao spremište za crkvenu opremu i predmete iz drugih bogomolja. Zalaganjem korčulanskoga opata Iva Matijace g. 1958. crkva je uređena i ponovno osposobljena za bogoslužja.

Korčula ima drugi najstariji statut grada u Europi, a najstariji u Hrvatskoj s osnovnim oblikom iz g. 1214., koji se održao do g. 1806. U nas su ga slijedili statuti u Dubrovniku g. 1272., Vinodolu g. 1288. (prvi pisani hrvatskim jezikom na glagoljici), Braču g. 1305., Lastovu g. 1310., Splitu g. 1312. i Trogiru g. 1322. Najstariji je statut »Ruska pravda« Jaroslava Mudroga iz 11./12. st. Mletački je statut donesen g. 1232.

IZVORGlas Koncila br. 29/2021.
Prethodni članakKOMU SE ZA SAVJET TREBA OBRATITI »COVID-GENERACIJA« MLADIH? Nezamjenjiva uloga roditelja i obitelji
Sljedeći članakGlas Koncila br. 30/2021