KATOLICI U MANJE POZNATIM ZEMLJAMA SVIJETA Mauricijus – zemlja udaljenih otoka

Port-Louis, glavni grad Mauricijusa
Na Mauricijusu živi 1 315 000 stanovnika, među kojima su hinduisti najbrojniji sa 48 %, slijede kršćani sa 33 %, među kojima je 370 000 katolika, koji čine 28 %, a ostali su anglikanci, evangelici, pentekostalci, prezbiterijanci, adventisti sedmoga dana i dr. te 15 % muslimana i 4 % ostalih: budista, animista i dr.

Mauricijus je država s ukupnom površinom od 2040 četvornih kilometara, na istoimenom otoku zajedno s otocima Rodrigues (104 km2), Agalega (70 km2) i Cargados Carajos ili Saint Brandon (1 km2), u otočnoj skupini Maskareni u Indijskom oceanu, 2000 km od jugoistočne obale afričkoga kontinenta i oko 800 km istočno od Madagaskara. Njezini su otoci međusobno jako udaljeni, pa tako otok Rodrigues leži 553 km istočno od Mauritiusa, a sjeverno su Cargados Carajos udaljen 402 km i Agalega udaljena 933 km. Stanovnici su Indijci i Pakistanci, kojih je 67 posto, Kreoli sa 27,4 posto, Kinezi kojih je 3 posto i ostali. U uporabi je engleski i francuski, ali nema službeno proglašenoga jezika. Klima je suptropska, s temperaturom između 20 i 30 °C. Gospodarstvo se temelji na industrijskim djelatnostima: tekstilnoj, prehrambenoj, informatičkoj i dr. te na financijskim i turističkim uslugama, s BDP-om po stanovniku od 11 240 američkih dolara prema podatku iz g. 2018. Novčana je jedinica mauricijska rupija, glavni je grad Port-Louis, po političkom sustavu Mauricijus je prema ustavu iz 1992. republika i parlamentarna država, kojoj je sadašnji predsjednik od 2019. Prithvirajsing Roopun.

Prvi povijesni dokaz o postojanju otoka danas poznatog kao Mauricius nalazi se na karti koju je izradio talijanski kartograf Alberto Cantino 1502., a prvi su ga posjetili 1507. portugalski pomorci. Mauricijus je državnu samostalnost od Ujedinjenoga Kraljevstva proglasio 12. ožujka 1968.

Kineska katolička misija

Na Mauricijusu živi 1 315 000 stanovnika, od kojih su hinduisti najbrojniji sa 48 posto, slijede kršćani sa 33 posto, među kojima je 370 000 katolika, koji čine 28 posto, a ostali su anglikanci, evangelici, pentekostalci, prezbiterijanci, adventisti sedmoga dana i dr. te 15 posto muslimana i 4 posto ostalih: budista, animista i dr.

Katolici su organizirani u biskupiju i apostolski vikarijat. Biskupija Port-Louis u istoimenom gradu s nešto manje od 150 tisuća stanovnika osnovana je 1947. na temeljima apostolskoga vikarijata utemeljenoga 1937. Katolički vjernici čine 26 posto stanovnika na njezinu području, sa 94 svećenika, 44 biskupijska i 50 redovničkih, 47 župa, pet stalnih đakona, 18 redovničke braće laika i 174 redovnice. Svakako treba spomenuti i vrlo aktivnu Kinesku katoličku misiju na njezinu području.

Biskup Port-Louisa je Maurice Evenor Piat, kardinal, član redovničke družbe spiritanaca, kratice C.S.Sp., rođen 1941. u selu Moki s oko 9000 stanovnika, poznatu po Institutu »Mahatma Gandhi«. Za svećenika je zaređen 1970., a za pomoćnoga biskupa Port-Louisa 1991. Vodstvo biskupije preuzeo je dvije godine kasnije, 1993., a u kardinalski je zbor primljen 2016.

Biskupija Port-Louis dom je 13 muških i 9 ženskih redovničkih zajednica te čak 48 osnovnih i 13 srednjih škola, kao i 4 škole za osposobljavanje u tehničko-informatičkim umijećima

Njegovo sjedište, katedrala sv. Ljudevita (st. Louis), jedna je od najstarijih crkava na Mauricijusu. Prvotna je u obliku latinskoga križa podignuta 1756., ali nikada nije upotrebljavana za bogoslužje jer ju je iste godine vojska počela upotrebljavati u svoje svrhe, tijekom Sedmogodišnjega rata (1756. – 1763.). Cijelo to vrijeme mise su se slavile u malenoj obližnjoj kapelici također sv. Ljudevita. Crkva je teško oštećena u dvama silovitim ciklonima koji su pogodili otok 1760. i 1773. Iako je obnovljena 1782., zbog velikih novonastalih pukotina morala je 1795. biti napuštena i polako se pretvarala u ruševinu. Temeljita je rekonstrukcija započela zauzimanjem prvoga britanskoga guvernera Roberta Farquara 1814., a za bogoslužje je ponovno otvorena 1816. Uzdignuta je na rang katedrale 1847., kada je osnovana i biskupija, ali s vremenom je ponovno počela osjetno propadati te je 1928. započelo njezino potpuno rušenje i gradnja novoga zdanja. Radovi su pet godina kasnije dovršeni i nova sadašnja crkva svečano je otvorena 1933., a posljednja je obnova bila 2005.

Vrijedno je spomena da u biskupiji djeluje 13 muških redovničkih zajednica i devet ženskih te pomalo nesvakidašnjih, u usporedbi s brojem vjernika, 48 osnovnih i 13 srednjih katoličkih škola, kao i četiri škole za osposobljavanje u tehničko-informatičkim umijećima. Boljim poznavateljima prosvjetno-odgojnih nastojanja Katoličke Crkve na Mauricijusu u povijesti to nije ništa čudnovato ili posebno jer je npr. već g. 1880. biskupija imala organiziranih 57 besplatnih župnih osnovnih škola, od kojih 20 subvencionira država. Jednako tako 1977. biskupija je uvela besplatno obrazovanje u srednjim školama, pri čemu je država odlučila subvencionirati dio školarine umjesto roditelja. U toj zajedničkoj crkveno-državnoj angažiranosti na unaprjeđenju obrazovanja g. 2010. otvorena je Open Community School na St. Mary’s Collegeu u Rose-Hillu, prva škola za odrasle koji žele nastaviti srednjoškolsko obrazovanje.

Otok Rodrigues s najvećim postotkom katolika

Apostolski vikarijat Rodrigues, osnovan u listopadu 2002. na dijelu biskupije Port-Louis, nalazi se na istoimenom vulkanskom otoku, koji je dobio ime po portugalskom istraživaču Diogu Rodriguesu, koji je prvi 1528. kročio na tada još nenastanjen otok. Rodrigues se nalazi 560 km istočno od Mauritiusa. Površina mu je 108 km2, glavni mu je grad Port Mathurin s oko 6000 stanovnika, a povezan je svakodnevnim zrakoplovnim letovima s Mauritiusom. Prema crkvenim podatcima iz 2020./2021. od 43 155 stanovnika katolika je 39 400, što znači 91,3 posto. Ima šest župa, tri biskupijska i dva redovnička svećenika te 11 redovnica. Katedrala vikarijata je nekadašnja župna crkva sv. Gabrijela, čija je gradnja počela 1936., a dovršena krajem 1939. Sadašnji je apostolski administrator o. Luc René Young Chen Yin, član redovničke zajednice Oblata Marije Bezgrješne, kratice O.M.I. Rođen je 1960. u gradiću La Fermeu na otoku Rodriquesu. Pristupio je oblatima i otišao na školovanje u Kalkutu u Indiji. Za svećenika je zaređen 1992. u Hong Kongu, gdje je u tamošnjoj biskupiji (kineskoga naziva Xianggang) obavljao različite pastoralne službe, posebno se skrbeći za obitelji bez krova nad glavom, napuštenu djecu po ulicama i inozemne radnike. Apostolskim je administratorom imenovan u siječnju 2021. naslijedivši na toj dužnosti biskupa Alaina Harela.

Država Mauricijus administrativno je podijeljena na 10 oblasti (distrikta), devet na otoku Mauritiusu i jednu na otoku Rodriguesu. Najveći je postotak katolika upravo na Rodriguesu, a najmanji u oblasti Moka u središnjem dijelu Mauritiusa sa 13,4 posto. Zemlju je posjetio i papa Franjo u rujnu 2019., kada se na misi u Port-Louisu okupilo oko 10 posto cjelokupnoga stanovništva.

Kršćanstvo su na Mauritius donijeli njegovi prvi stanovnici, Nizozemci, koji su ga napustili 1710., ali i nakon toga, kada su ga Francuzi preuzeli, kršćanstvo, točnije – katolištvo prevladavajuće je čak i među robovima koji su bili dovezeni. Kada je 11 500 britanskih vojnika u prosincu 1810. zauzelo otoke, obvezali su se na očuvanje zakona zemlje, vjere, običaja, jezika i imovine domaćih stanovnika, ali sljedećih su godina, posebice četrdesetih i pedesetih godina 19. st., počeli forsirati protestantizam. Treba istaknuti da na Mauritiusu u vremenu osamostaljenja g. 1968. nije postojala državna religija definirana ustavom, što je i razumljivo jer otoci nisu imali autohtono stanovništvo ili autohtona plemena, pa samim time ni autohtonu vjersku pripadnost. Ustavom su priznate sve kršćanske Crkve i zajednice, kao i hindusi i muslimani, i njime se štite vjerske slobode.