Korisnici mirovina i prosječne mirovine krajem 2016.

Foto: Shutterstock
Podatci o statističkom stanju broja korisnika i visina mirovina isplaćenih u listopadu ove godine zanimljivi su radi usporedbe s najavljivanom poreznom reformom vezano uz poreze na mirovine.

Korisnici mirovina koje se isplaćuju iz državnoga proračuna podijeljeni su u nekoliko različitih skupina, ovisno o vrsti propisa po osnovi kojih su ostvarene mirovine, pa tako postoje mirovine ostvarene prema općim propisima mirovinskoga osiguranja za radnike ili posebnim propisima za djelatne vojne osobe i policijske službenike, hrvatske branitelje i pripadnike HVO-a.

Starosne i invalidske mirovine

Broj korisnika i visine mirovina koje su isplaćene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i umanjene za iznose poreza, prireza i dodatnoga doprinosa za zdravstveno osiguranje je sljedeći:

Ukupno je isplaćeno 1 139 717 mirovina. U taj broj uključene su i mirovine ostvarene primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Prosječna svota svih isplaćenih mirovina iznosila je 2251,45 kn mjesečno.

Od toga broja starosne je mirovine koristilo 780 726 umirovljenika, a prosječna svota koja se isplaćivala iznosila je 2427,83 kn. Napominje se da su pojmom starosna obuhvaćene sve vrste starosnih mirovina, a tu pripadaju i starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, prijevremene starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca i invalidske mirovine koje su nakon doživljenja propisane starosti preimenovane u starosne mirovine.

Invalidske mirovine koristilo je 130 952 umirovljenika, a prosječna visina iznosila je 1844,37 kn mjesečno. Obiteljske mirovine koristilo je 228 039 korisnika u prosječnoj svoti od 1881,35 kn.

Gledajući visinu prosječno isplaćenih mirovina, većina umirovljenika nije podlijegala obvezi plaćanja poreza i prireza na dohodak pa se može zaključiti da će se broj korisnika mirovina koji ne će biti obuhvaćeni porezom na dohodak još povećati nakon porezne reforme.

Mirovine za vojne, policijske i »ovlaštene« osobe

Broj korisnika mirovina koje su ostvarene i isplaćene prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba je sljedeći:

Ukupno je isplaćeno 14 157 mirovina, a prosječna svota iznosila je 3481,37 kn mjesečno. Od toga broja starosnu je mirovinu ostvario 4581 umirovljenik u svoti od 4025,07 kn, invalidsku je ostvario 8751 umirovljenik u svoti od 3205,15 kn, a obiteljsku 825 umirovljenika u svoti od 3392,23 kn mjesečno. Veći broj korisnika invalidskih mirovina normalan je za tu skupinu zbog činjenice specifičnosti poslova i povećane zahtjevnosti mjerila zdravlja.

Braniteljske mirovine

Broj korisnika mirovina ostvarenih prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji:

Ukupan broj korisnika kojima su isplaćene mirovine bio je 72 001, a prosječna visina iznosila je 5076,02 kn mjesečno. Od toga je broja primalo najnižu mirovinu 711 korisnika u prosječnoj visini od 2474,77 kn mjesečno. Invalidsku je mirovinu koristilo 57 173 branitelja u prosječnoj visini od 4853,73 kn. Obiteljsku mirovinu koristilo je 14 117 korisnika u prosječnoj visini od 6107,29 kn mjesečno. Veći broj invalidskih i obiteljskih mirovina posljedica je ranjavanja, bolesti i smrti vezanih uz Domovinski rat.

Mirovine stradalnika

Posebnu skupinu čine korisnici mirovina koje su ostvarene prema »Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini, koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji«:

Ukupan broj korisnika mirovina je 6827, a prosječna visina isplaćenih mirovina iznosi 2795,78 kn mjesečno. Od toga broja isplaćeno je za 6186 korisnika invalidskih mirovina u prosječnoj svoti od 2781,70 kn, a obiteljskih 641 mirovina u prosječnoj svoti od 2931,69 kn mjesečno.

U usporedbi s plaćama…

Prema tome Hrvatska iz svojega proračuna isplaćuje 1 232 702 mirovine u prosječnoj visini od 2433,57 kn. Uspoređujući prosjeke mirovina s prosjekom plaća, očito je da su mirovine još uvijek razmjerno niske. Zato treba u provedbi porezne reforme posebno zadržati socijalnu osjetljivost, unatoč činjenici da većina mirovina ne će biti podvrgnuta porezu, odnosno prirezu. Međutim, mora se paziti i na opasnost pretjeranoga oporezivanja dohodaka i mirovina školovanijih i kvalificiranijih skupina, kako se ne bi ušlo u zamku uravnilovke. Kod umirovljenika posebice treba paziti da unatoč činjenici da je broj korisnika mirovina iznad 4000 kuna relativno malen, njihovo povećano oporezivanje ne bi smjelo biti pretjerano. Najava da će se umirovljenicima porezne stope smanjiti za 50 posto dobar je znak.

IZVORGlas Koncila br. 47/2016.
Prethodni članakMEDENI MJESEC NA BOJNIŠNICI: Ivica Glavota – »Treba odati priznanje našim suprugama što nisu imale vjenčanje iz snova«
Sljedeći članakNadbiskupovo zauzimanje za pravoslavnu djecu