MARIJIN LIK U HRVATSKIM DUHOVNIM ŠANSONAMA Kada hrvatska duša o Mariji i s Marijom pjeva

Jedna od najpoznatijih marijanskih duhovnih šansona snimljena je prije gotovo pedeset godina - riječ je o pjesmi »Majka Marija« koju su otpjevali »Žeteoci«

Marijanska pučka pobožnost dio je povijesti Crkve, a posljednjih desetljeća – nakon Drugoga vatikanskoga koncila – osim molitvama i liturgijom sve se više privrženost prema Blaženoj Djevici Mariji iskazuje i pjesmom. Osim liturgijskih popijevaka, omiljene su i duhovne šansone te ostali suvremeni glazbeni izričaji. Hrvatska glazbena duhovna scena u tome ne zaostaje, a jedna od najpoznatijih marijanskih duhovnih šansona snimljena je prije gotovo pedeset godina – riječ je o pjesmi »Majka Marija« koju su otpjevali »Žeteoci«, a napisao ju je pokojni Arsen Dedić. Mnogi su glazbeni poznavaoci suglasni da je ta Dedićeva balada primjer sjajno napravljene duhovne šansone i prva duhovna marijanska šansona u Hrvata, a s time se slaže i dr. s. Katarina Koprek s Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Marija doživjela renesansu

Ona za tu pjesmu nastalu 1971. godine u povodu Prvoga marijanskoga kongresa u Mariji Bistrici kaže da je »karakterizira istodobna prisutnost teološko-dogmatskih i lirskih elemenata, iskazanih na kvalitetan način, kako tekstualno tako i glazbeno«. A Dedić je svojedobno u intervjuu Glasu Koncila kazao da je pišući tekst pred sobom imao jednu majku s Juga, iz kamenjara… Kasnije je medijima otkrio da je zbog pisanja stihova, glazbe i aranžmana za »Majku Mariju« imao problema. »Često ni sam nisam znao što se zbiva ispod žita. Primjerice, tadašnji naš konzul u Njemačkoj otkrio mi je da ne mogu održati koncert zbog te pjesme. No to nisam primio k srcu«, kazao je Dedić.

Arsen Dedić otkrio da je zbog pisanja stihova, glazbe i aranžmana za »Majku Mariju« imao problema: »Često ni sam nisam znao što se zbiva ispod žita. Primjerice, tadašnji naš konzul u Njemačkoj otkrio mi je da ne mogu održati koncert zbog te pjesme. No to nisam primio k srcu.«

Nije bilo jednostavno slijediti visoko postavljene Dedićeve kriterije, a redovnica i glazbenica dr. Koprek u svojem je znanstvenom radu, objavljenom u zborniku »Mariologija nakon Drugoga vatikanskoga koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive« istraživala tekstualno-glazbeni izričaj Marijina lika kroz marijanske pjesme na festivalu »Marija fest« u prvih deset godina postojanja. Među ostalim je zaključila da su glazbenici »u novije vrijeme postmodernističke sklonosti prema ezoteričnom, neobičnom, osjećajnom, feminističkom, estetskom, ponovno otkrili Mariju kao zanimljiv biblijski lik«. »U toj novoj pobožnosti Marija opet doživljava svoju renesansu, ali sada na razini napetosti između teologije i pobožnosti, između razuma i osjećaja, između nekoć muški obilježene teologije i nove tzv. feminističke. Neke od tih napetosti vidljive su u duhovnim šansonama u čast Mariji, kako s tekstualnoga tako i s glazbenoga motrišta.«

Stihovi biblijskoga opisa

Analizirajući detaljno sadržaj i stihove marijanskih duhovnih šansona nastalih u Hrvatskoj, posebice one na »Marija festu«, dr. s. Koprek u svojem je znanstvenom radu »Marijin lik u hrvatskim duhovnim šansonama. Glazbeno-liturgijsko-teološka pitanja i perspektive« među ostalim zapisala: »Primjećuje se kako se kroz njih snažno očituje slika Marije kao nebeske Majke, kao i sličnih atributa naše Gospe koji su toliko poznati iz litanija, liturgijskih i pučkih marijanskih pjesama i skladba. Skladbe čiji simbolizam, rječnik i nadahnuće potječu iz Biblije, čime je Marijino štovanje ‘obilježeno velikim temama kršćanske poruke’, s glazbene strane imaju svoju vrijednost i zaslužuju pohvalu. Odličan put da se pobožnost prema Mariji ne izolira, nego da se ugradi u sveopću poruku spasenja. Stihovi su puni biblijskih opisa i pravovjernoga Marijina lika.« No ima i onih koji pretjerano naglašuju individualizme i sentimentalnosti, a kako tvrdi dr. Koprek, u njima bi trebalo biti više onoga što potiče na zdravu pobožnost.

Zaključivši da hrvatska duša o Mariji i s Marijom pjeva i moli, dr. Koprek istaknula je da je o umjetničko-glazbenoj vrijednosti duhovnih šansona o Mariji teško govoriti, ali je donijela svoju ocjenu stanja: »Bez sumnje ima u njima dosta toga banalnoga i površnoga, ponekad dopadljivoga i lijepoga, katkada agresivnoga; bez dvojbe i onoga ukusno oblikovanoga, pa čak i zahtjevnoga. Zato mi se s glazbene strane u ‘marijanskim duhovnim šansonama’ čini uspjelim i hvalevrijednim pokušaj spajanja gregorijanskoga korala s novim stilovima.«

IZVORGlas Koncila br. 32-33/2019.
Prethodni članakŠTO SADRŽI KNJIGA ČUDESA IZ KLOŠTRA IVANIĆA? Majka Ivanićka dijeli mnoge milosti
Sljedeći članakPUČKE POBOŽNOSTI I ZDRAVLJE Zašto blagoslov bilja i cvijeća na Veliku Gospu?