MLADI MLADIMA Korizma kao razdoblje snažnoga života s Bogom

Korizma ili četrdesetnica važno je razdoblje u životu svakoga vjernika. To vrijeme od četrdeset dana započinje Čistom srijedom, na koju postimo i ne mrsimo, te završava Velikim četvrtkom. Korizma se povezuje s Isusovim boravkom u pustinji koji je prema biblijskim napisima trajao četrdeset dana te isto tako s putovanjem Izraelaca do obećane zemlje. Biblija opisuje načine na koje je sotona iskušavao Isusa tijekom njegova četrdesetodnevnoga boravka u pustinji.

Tijekom korizmenih dana vjernici odlučuju odreći se nečega, uvesti nove navike i još više biti posvećeni vjeri i molitvi kako bi s lijepim mislima i zahvalnim srcem dočekali najznačajniji kršćanski blagdan – Uskrs.

Korizmeno razdoblje poziva sve vjernike na pobožnost i molitvu, post i žrtvu za druge te da to razdoblje bude ono koje će ih potaknuti na neke preinake u životu, koje mogu biti minimalne, ali itekako značajne jer svaka od njih zahtijeva određenu razinu volje, želje i odricanja. Također je to razdoblje kada se preispituje odnos prema drugima ili samomu sebi te se isti taj odnos želi poboljšati zauzimanjem za naše najbliže. Odricanjem se vjernici žele žrtvovati, osjetiti trpljenje i pobijediti moguće kušnje, odnosno pobijediti sami sebe, ali ni žrtve ni pobjede nisu cilj sebi samima. Kao što je Isus u pustinji prolazio različite kušnje, tako su im i svi ljudi izloženi čitav svoj život i nikada ne znaju kada će neka osoba, situacija ili događaj biti iskušenje za njih. Potrebna je velika snaga i volja za odupiranje određenim životnim iskušenjima – život donosi brojne zaprjeke u kojima će se vidjeti kako će se ljudi s njima suočiti i preko njih prijeći.

Glavne su pouke Isusovih iskušenja da je u potpunosti otkrio svoju ljudskost i svoje božanstvo te je ponudio rješenja u borbi s iskušenjima. Ljudi u različitim životnim situacijama isto kao Isus otkrivaju svoju ljudskost u punini te se tek tada zapravo upoznaju sa samima sobom, ali i drugima oko sebe. Ključno je da svoje brige treba predati Bogu i tako učvrstiti sebe i svoju vjeru: »Anđelima će svojim zapovjediti za tebe i na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen« (Mt 4, 6).

Tijekom liturgijske godine Crkva vodi vjernike kroz sve najvažnije dijelove našega duhovnoga života – od slavljenja preko zahvalnosti do pokore. Ciklus liturgijske godine obuhvaća i potiče na svaki taj čin, a posebno na početku korizme razmišljamo o značenju misa, obreda, čitanja i boja vezanih uz pojedini dio liturgijske godine. Međutim, Crkva i dodatnim pastoralnim aktivnostima tijekom liturgijske godine nastoji unaprijediti i poticati razvoj duhovnoga života vjernika.

Jedan od oblika takvih aktivnosti su kvatre (lat. quatuor tempora), odnosno kvatreni tjedni u kojima su vjernici potaknuti na molitvu, djela pokore i ljubavi. Kvatre prate ritam liturgijske godine, a svaka od njih ima posebnu nakanu.

Termini kvatri vezani su uz liturgijsku godinu i godišnja doba pa tako postoje četiri kvatre: proljetne, u prvom korizmenom tjednu; ljetne, u tjednu nakon Duhova; jesenske, nakon blagdana Uzvišenja sv. Križa (14. rujna) te zimske, u tjednu prije 17. prosinca. S obzirom na to da su usko vezane uz liturgijsku godinu, svaka od njih posvećena je drugoj nakani – od pokore, blagoslova rada i molitve za svećenička zvanja do zahvalnosti za dobročinstva. Kako se nalazimo u vremenu korizme, pokorničkom vremenu priprave za Uskrs, proljetne kvatre bile su dodatna prilika za molitvu i djela pokore kako bismo se što bolje pripremili za Kristovo uskrsnuće. Iako se nalazimo u posebnu vremenu, prilike za pokoru Crkva daje tijekom cijele godine, a ne samo kroz došašće i četrdeset dana korizme, nego i u sakramentima i liturgijskim obredima.

U ovo doba godine mnogi će se od nas susresti s pitanjem čega se odriču u korizmi, što će neke zasigurno navesti na razmišljanje. Međutim, nije lako otkriti pravu bit korizmenoga vremena. Svaka od šest nedjelja četrdesetnice ima dublje značenje, što se krije i u njihovim nazivima, a nama može biti povod za otkrivanje važnosti pokore u životu svakoga kršćanina. Dakle, sad kad se nalazimo u jednom od najznačajnijih vremena u liturgijskoj godini koje je prilika za pripremu za slavlje najvećega otajstva spasenja, muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista, pozvani smo vidjeti to kao priliku za pokoru i obraćenje.

Ušli smo u korizmu, a svoja razmišljanja o značenju toga vremena s nama je podijelio Anđelko Vico, donedavni student Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. »Korizmu doživljavam kao vrijeme u kojem smo pozvani da usporimo i promislimo o putu kojim trenutačno idemo. Lako je izgubiti se u sjaju ovoga svijeta i potpuno zanemariti onu duhovnu dimenziju u nama, stoga je dobro što je Crkva odredila vrijeme u godini u kojem bismo trebali zaći u svoje srce, očistiti ga od navezanosti i ponovno posložiti prioritete«, smatra naš sugovornik. Kao najveću vrijednost korizme Anđelko ističe to što nas ona podsjeća da patnja i žrtva imaju smisao te da ne treba bježati od njih, pa tako navodi kako je korizmeno vrijeme prijeko potreban »detoks« od svijeta koji veliča samoispunjenje, instantnu gratifikaciju i brza rješenja. Kada je riječ o odricanju, ovaj mladić govori da ga je kao dijete majka poticala da se odrekne slatkiša ili videoigrica, što mu je uvijek teško padalo, no danas je svjestan da odricanje ima puno dublje značenje i teži tomu da ono bude uzdržavanje od neke nematerijalne stvari. »U zadnjih nekoliko godina u korizmi odaberem jednu lošu osobinu na sebi na kojoj želim poraditi. Vrlo je važno da to bude jedna stvar budući da je lako izgubiti početnu motivaciju pa kasnije imati teškoća s ustrajnošću. Čak ako se i ne uspijem riješiti te osobine, ne smatram to neuspjehom. Naprotiv, neuspjeh nastupi kad odustanemo od pokušavanja«, zaključuje naš sugovornik.

Korizma ima šest nedjelja, a u hrvatskom narodu svaka korizmena nedjelja nosi svoje ime. Prva nedjelja poslije Čiste srijede (Pepelnice) zove se Čista. Druga nedjelja naziva se Pačista jer je još čišća od prve korizmene nedjelje. Treća se naziva Bezimena. Nema imena zbog poštovanja prema korizmi i muci Isusovoj. Četvrta je nedjelja razdoblje u sredini korizmenoga vremena pa se zbog toga naziva Sredoposna. Peta nedjelja naziva se Gluha, a u prošlosti je na tu nedjelju postojao običaj prekrivanja križeva i slika u crkvi ljubičastim platnom i tako bi ostalo sve do Velikoga petka. Šesta korizmena nedjelja nosi ime Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje, po sjećanju na Isusov ulazak u Jeruzalem kad ga je narod dočekao grančicama maslina i palmi. Korizmenim nedjeljama se ne posti jer nedjelje su za katolike dani slavlja Isusova uskrsnuća.

Priredili: A. Bukovac, E. Pinter, I. Moslavac, I. Tomić