Umjetnost ima snažan utjecaj na čovjeka, duhovna je djelatnost i dio ljudske prirode. Čovjekova kreativnost obogaćuje svijet – ona se može očitovati na različite načine: od glazbe preko plesa, slikarstva, pisanja i književnosti, kiparstva pa do mnogih drugih – različitih, a jednako vrijednih talenata. Kreativnost i umjetničko izražavanje oslobađanje je umjetnikove individualnosti, a istodobno se tako svojim umjetničkim djelom umjetnik otkriva. Umjetnost »hrani« čovjekov duh, koji je bit ljudskoga postojanja, ono je što nas čini ljudima – zato na nju možemo gledati kao na vrijedan dar koji je Bog poklonio čovjeku.
Sveto pismo poučava nas o darovima Duha Svetoga već od primanja sakramenta krizme. Mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji vrijedni su darovi potrebni svakomu čovjeku na putu spasenja. Sam Duh Sveti opisuje se kao dar i darivatelj darova. Mudrost nam pomaže u razlikovanju dobra i zla, razum nam omogućava shvatiti vječne istine koje nam pomažu vidjeti Boga.
Savjet ima dvije važne uloge, a to je prihvaćanje toga da nas Bog vodi, ali isto tako pomaganje drugima na njihovu životnom putu pružajući ispravne savjete. Jakost se veže uz ustrajnost – pomaže nam da ostanemo snažni čineći dobro i izbjegavajući zlo, pogotovo kada se pojave kušnje. Znanje pridonosi ispravnosti vjere kako ne bismo zalutali s puta pravednosti. Pobožnost pomaže da se klanjamo jedino Bogu, a strah Božji tiče se »straha od grijeha« – da težimo dobru, činimo sve bolje i za sebe i za druge. Darovi Duha Svetoga baš kao i različiti oblici umjetnosti i talenata koje nam je Krist darovao omogućuju nam da na pravi način, u najboljem mogućem obliku obogatimo vlastiti život.
»Sjeti se dakle da si primio duhovni znak, Duha mudrosti i razuma, Duha savjeta i jakosti, Duha znanja i pobožnosti, Duha svetoga straha, i čuvaj što si primio. Bog te Otac obilježio svojim znakom, Krist Gospodin te potvrdio i u tvoje srce stavio zalog Duha«, poručio je sveti Ambrozije krizmanicima, a sada nam njegova poruka može biti podsjetnik koliko darovi Duha Svetoga pomažu u stvaranju ispravnih životnih vrijednosti. Darovi Duha Svetoga, kao i talenti koje nam je Bog podario, počivaju na istim bitnim odrednicama naših života – umjetnost nas kao i vjera ispunjava, pridonosi ljepoti naših života i tako »hrani« ljudski duh istinskom ljepotom.
Travanj se uistinu može pohvaliti brojnim nacionalnim danima. Ono što ove godine ističemo upravo je njegova – kreativna strana. U travnju je mnogo dana posvećenih kreativnosti, umjetnosti i inovativnosti. Već 1. travnja dan je ručnoga rada i dan čitanja, a odmah je sljedeći dan posvećen dječjim knjigama. Zanimljivo je da se 8. travnja obilježava vrlo precizan dan crtanja motiva ptica, a 15. dan ovoga mjeseca posvećen je umjetnosti u cjelini. Dva dana kasnije slavi se haiku-poezija, a 19. travnja je dan poezije i kreativnoga uma! Samo dva dana kasnije – 21. travnja – svjetski je dan kreativnosti i inovativnosti. Zanimljiva noć koja se pamti jest 23. travnja kad ljudi diljem svijeta uz svijeću i dobru knjigu slave upravo noć knjige.
Vodeći se mislima o knjigama, 26. travnja nacionalni je dan knjižnica, a 27. travnja dan pričanja priča. No ni to nije sve – poseban je 29. travnja koji se može pohvaliti obilježavanjem svjetskoga dana plesa i svjetskoga dana neovisnih knjižara. Cijeli je mjesec pak posvećen poeziji, jazz-glazbi i uređenju doma.
Razlog tolikoga obilježavanja kreativnosti u samo jednom mjesecu nije poznat, ali je to općeprihvaćeno diljem svijeta. Možda se u obzir može uzeti činjenica da su u istom mjesecu rođeni William Shakespeare, Leonardo da Vinci i William Wordsworth. Umjetnost i kreativnost zaslužili su cijeli mjesec obilježavanja upravo zbog važnosti koju imaju u suvremenom društvu. Danas govorimo o vremenu tehnologije i umjetne inteligencije, koja polako preuzima sve ljudske djelatnosti, no umjetnost se ovdje ističe kao jedina djelatnost ili aktivnost u kojoj čovjek neometano može prikazati emocije, točnije ono što tehnologija nema. Važnost kreativnosti prepoznao je i Svjetski ekonomski forum koji je naglasio da je kreativnost jednako važna kao i umjetna inteligencija u poslovima budućnosti. Kreativnost se danas povezuje i sa zdravim načinom života koji nam omogućava da izbjegnemo anksioznost i depresivnost, prikažemo svoje emocije i osjećaje, potaknemo rad kognitivnih aktivnosti i podignemo vlastitu razinu sreće.
»Tko pjeva, dvostruko moli«, rekao je sv. Augustin, a neki dodaju da onaj tko svira, i trostruko. Jedan od mladih koji svoj talent i ljubav prema glazbenoj umjetnosti dijele sa svojom crkvenom zajednicom jest Ivan Katić iz Brckovljana pokraj Dugoga Sela, član župe sv. Brcka biskupa, po kojem je mjesto i dobilo ime. Ivan svira orgulje i klavir, a srednje glazbeno obrazovanje stekao je u Glazbenoj školi Zlatka Grgoševića u Sesvetama. O motivaciji da započne učiti svirati neki instrument kaže: »Oduvijek sam imao želju svirati nešto, jednostavno je dar za glazbu od rođenja bio u meni. Upisao sam glazbenu školu sa željom da naučim svirati klavir, a orgulje sam počeo svirati sasvim slučajno jer su mi u glazbenoj školi predložili da osim klavira učim svirati i orgulje.« Kako bi zahvalio Bogu na glazbenom talentu kojim ga je obdario, Ivan pridonosi svojoj župnoj zajednici tako što često svira na misama te je član crkvenoga zbora. »Kršćanska je liturgija posebna jer nikad nije ista u smislu sviranja i pjevanja. Molitva za mene ima veliko značenje, nadahnjuje me. Osjećam se smireno, stopljeno s Bogom kada slušam glazbu, sviram ili pjevam. Bog mi je velika motivacija u mom bavljenju umjetnošću, a Crkva mi je otvorila mnoga vrata – što s upoznavanjem različitih ljudi, što s upoznavanjem kršćanske tradicije«, zaključuje naš sugovornik.Kršćanska umjetnost obuhvaća različite oblike poput likovnih, glazbenih i kiparskih djela, misnoga ruha i liturgijskih predmeta te još mnoštva drugih stvari koje imamo priliku vidjeti u crkvama, katedralama, samostanima i muzejima, pa i u vlastitim domovima. Kršćanska umjetnost nastala je na području Rimskoga Carstva u prvim stoljećima kršćanstva, a nakon VI. stoljeća u kršćanstvu su se počeli prikazivati simboli povezani sa spasenjem te biblijski prizori, kao i prizori iz života svetaca. Uz sva slikarska, kiparska i arhitektonska postignuća u kršćanskoj umjetnosti od početaka kršćanstva pa do sada zadržali su se simboli poput križa, janjeta, ribe, alfe i omege, koje mi kao vjernici vrlo jasno poznajemo i s njima se gotovo svakodnevno susrećemo.
Pripremili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
