Pitomo mjesto Velika Ludina smjestilo se šezdesetak kilometara istočno od Zagreba s lijeve strane autoceste. Rese ga oranice, ravnice, vinogradi, gorje, a ponajviše plemeniti i radišni stanovnici. Nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, a crkveno pripada Sisačkoj biskupiji i njezinu Ivanićgradskomu dekanatu. Župa je posvećena sv. Mihaelu arkanđelu, a dekretom sisačkoga biskupa Vlade Košića onamo je iz župe sv. Marije Magdalene u Selima kod Siska, gdje je bio 15 godina, 2019. premješten župnik Mato Sukalić. Službu je preuzeo u teškim uvjetima; njegov je predšasnik bio bolestan i ubrzo umro, pa nije bio ni na primopredaji župe. Tako se župnik Sukalić sam snalazio. »Naime, po dolasku župna kuća bila je u lošem stanju, a u prizemlju je bio jedino upotrebljiv župni ured. Nema primjerenoga prostora za stanovanje ni kupaonice«, samo je dio početnih župnikovih dojmova. Ubrzo je organizirao izbore za župno pastoralno i ekonomsko vijeće. K tomu, i velebna crkva umjetničke raskoši, kojom se sakralna hrvatska kulturna baština može ponositi, bila je zapuštena. Adut za pokretanje promjena bilo mu je i 25-godišnje vjeroučiteljsko iskustvo, pa je pokušao okupiti mali razred prvih suradnika. »Našao sam nekolicinu onih koji su spremni zauzeti se u oživljavanju župe i vjerskoga zajedništva. Tako smo osnovali Caritas, koji je od 2020. počeo aktivno djelovati. Obično se pokreću veće akcije za pomoć župljanima slabijega imovinskoga stanja, prigodom većih blagdana, a u suradnji s Caritasom Sisačke biskupije pomoglo se mnogima tzv. paketima europske pomoći«, navodi župnik.
Ubrzo je krenulo nabolje pa je uz pomoć biskupije uređen prizemni dio župne kuće, a sada se uređuje kupaonica. Niz je obnoviteljskih i građevinskih radova u tijeku. Tako je između ostaloga restauriran glavni oltar i radi se na uređenju tabernakula, uvedena je rasvjeta svetišta… No kako je crkva spomenik kulture, za uređenje se skromno brine Ministarstvo kulture, a općina je iznimno poduzetna. Taj kulturni unikat jedinstvene umjetnosti, »moslavačku katedralu«, čeka niz obnova, od fasade, zvonika, unutrašnjosti.
Prostor župe obuhvaća 11 sela ili zaselaka, a neki su podosta udaljeni od središta župe. Staračko stanovništvo koje nema osobnoga prijevoza, tumači župnik, ne može doći na liturgijska slavlja u crkvu, a mladi većinom odlaze u obližnje gradove na školovanje, pa ondje nalaze i posao. »Zato nam je teško okupljati djecu i mlade; uz više pokušaja nismo uspjeli formirati ni pjevački zbor za njih, a nemamo ni zainteresiranih voditelja ili animatora.«
Župnik Sukalić ističe da s užom zajednicom neprestance potiče na župno zajedništvo, na povratak k Crkvi. »Mnogo je utjecaja ostavila prošlost, ideologija, jer su se brojni bili prisiljeni zbog egzistencijalnih razloga udaljiti od Crkve. To se osjeti jer danas je malo roditelja koji sa svojom djecom sudjeluju u liturgiji i vjerskom životu župe, a većina ‘obavi’ sakrament krizme i nestane iz župnoga života. Mnogi su brakovi sklopljeni samo kod matičara, ili parovi žive nevjenčano, a to se posebno očituje kod Roma.«
Izazova ne nedostaje: »Formalizam i tradicionalizam u vjerskom području snažno su se ukorijenili među članovima župe. Nastojim skupiti pastoralne suradnike koji bi se zauzeli za okupljanje mladih u pjevački zbor ili neku vrstu druženja mladih, no nemamo ni pastoralni prostor za to. Župni vjeronauk imam u Društvenom domu ili u crkvi, a zimi je hladno i neprimjereno za rad. Nemamo vjeronaučnu dvoranu ili nekakav crkveni prostor za okupljanje više vjernika. U školi, doduše, djeluje nekoliko vjeroučiteljica, ali one ne pripadaju župi, nego dolaze iz drugih mjesta, pa s njima nema suradnje«, rekao je župnik te naveo i ponos što župa ima bogoslova Matiju Đudarića, koji je sada na četvrtoj godini studija, pa se nadaju njegovu ređenju i mladoj misi.
»Mlađi župljani zaposleni su u nekim poduzećima izvan župe, a postoje i oni koji se bave voćarstvom, povrtlarstvom i poneki stočarstvom. Ima i onih koji su već godinama u inozemstvu, a ovdje su izgradili kuće i ponekad dolaze, no nisu vjernički aktivni. Oni koji su bogatiji, više su zaokupljeni svojim poslovima, nego poboljšanjem vjerskoga života i izgradnjom župnoga zajedništva. Osobno pokušavam privlačiti ljude dobrohotnošću i razumijevanjem, susretati svakoga s pažnjom i poticajima, ali zbog velike udaljenosti od crkve, mnogi vjernici udaljeni su i od bilo kakve želje za susretom. Mnogima je važno samo da se zadovolji njihova trenutačna religiozna potreba, tj. forma. Pokušalo se s nekoliko duhovnih obnova i priprema za blagdane, redovitim tjednim klanjanjem pred Presvetim, svaki petak i sl., no uvijek se javljaju isti. Osnovali smo biblijsko-pastoralni susret, za proučavanje Biblije i Katekizma, ali i u tom sudjeluje samo određeni broj istih vjernika. U župi djeluje i nekoliko članova Marijine legije, no ni oni ne nalaze nove članove. Imamo nekoliko obitelji s više djece kojima se pomaže preko Caritasa, kao i oko 70 osoba s lošijim imovinskim stanjem.«
Na području župe jedna je osmogodišnja matična škola u Ludini i 4 područne škole do 4. razreda. Uza sve, župnik Sukalić i kroz pastoral hodočašća nastoji učvršćivati zajedništvo. Njeguju se i pobožnosti, od križnoga puta, svibanjskih, listopadskih…
Aktivan je u župi Dražen Pavlović, načelnik općine koju čini 12 sela u kojima prema posljednjemu popisu stanovništva živi oko 2300 stanovnika. »Taj se broj smanjio od prethodnoga popisa iz 2011., kada ih je bilo 2526«, rekao je načelnik za to mjesto koje je i po svojem položaju i infrastrukturi prikladno za život, pogotovo zato što je u blizini Zagreba, Kutine, Ivanić-Grada, Popovače, i nema prireza. »Pogodan geografski položaj, a i prirodna bogatstva omogućuju razvoj. Primjerice, kraj je prikladan za voćarstvo i ostale poljoprivredne grane. Općina je i plinski strateški važna jer postoji skladište plina, a LNG terminal koji je na Krku kod nas ima kompresorsku stanicu koja omogućuje povećanje tlaka u obama tokovima, i prema Mađarskoj, a i prema moru. Drugo, postoje razni obrti, pa ima manjih poduzetnika, građevinaca i uslužnih djelatnosti. Vrlo je malo nezaposlenih jer svi koji žele raditi, mogu to i u našoj općini, a dio ih radi u obližnjoj Popovači i Lipovici. No u posljednje vrijeme ljudi se bave i stočarstvom, posebno ovčarstvom. Sada je u projektu brza željeznička pruga pa će se do Zagreba stizati za pola sata.« Općina dodjeljuje i stipendije u obrazovanju onima koji su daroviti i potrebiti. »Vjerujem da se iz dana u dan uočavaju pomaci, vidimo to i po doseljavanju pojedinaca, pretežno iz Zagreba; neki dolaze na svoje nekadašnje imanje, drugi kupuju napuštene kuće. Pomaka ima.« Na području općine radili su sezonci iz Ukrajine, a s nekima su došle i obitelji. Ima i onih koji su se doselili na područje općine. Načelnik Pavlović ističe da je izvrsna suradnja sa župnikom Sukalićem, a bila je i s prethodnima. Uvijek se, govori, nastoji pomoći u obnovi župnih objekata, no unutrašnjost crkve pod zaštitom je kao spomenik kulture. Zato se uređuju vanjski dio i drugi sakralni objekti.
Župni vijećnik uključen i u Caritas jest građevinski poduzetnik Dragan Ilić. »U realizaciji obnove sve radimo u dogovoru sa župnikom, načelnikom i ostalim vijećnicima«, kaže Ilić. »Potječem iz drugih krajeva, gdje nas je u župi bilo mnogo više pa mi se nekako čini da nas premalo dolazi u crkvu. U svakom slučaju treba nastojati i neprestance vraćati ljude k vjeri, koja izvire u Crkvi«, rekao je.
U župi aktivno djeluje Caritas koji okuplja 16 članova i volontera. »Brinemo se za 40-ak obitelji, pa gotovo u svim selima imamo korisnike«, navodi voditeljica Caritasa Marija Grubešić-Šafradin. »Većinom su to stariji ljudi, osobe s invaliditetom, obitelji s više djece, samohrani roditelji. Trudimo se što više pomoći u hrani, higijenskim potrepštinama, odjeći, obući, posuđu. Ponekad, ako je potreba, nekoj obitelji kupimo i kućanski aparat. Početkom školske godine gledamo olakšati roditeljima, pa kupimo djeci i školski pribor, bilježnice. Mlađoj djeci donosimo igračke, slatkiše…« Organiziraju razne radionice za blagdane tijekom godine: Božić, Uskrs, krizme, pričesti, Majčin dan, za patron župe uz blagdan sv. Mihaela, uz blagdan Svih svetih. »Mnogo toga izrađujemo, počevši od krojačkih rukotvorina, raznih duhovnih slika, krunica, zatim ekološke sapune, meleme s biljem, vijence za vrata, adventski program…« Ove se godine brinu i o izbjeglicama iz Ukrajine i rado im pomažu. »Svi su se odazvali, iz cijele župe žele pomoći. Svoje korisnike Caritasa potičemo na molitvu i rado za njih molimo. Jedanput mjesečno imamo misu za sve korisnike, sve dobročinitelje, pa tako i za nas koji radimo. Bez Božje providnosti zaista bi bilo teško nositi se sa svime u ovom izazovnom vremenu«, kaže voditeljica Caritasa.
Župni zbor vodi Diana Jagodnik iz Grabrova Potoka, jednoga od ludinskih sela. U lokalnoj i župnoj zajednici »vozi na više kolosijeka«. »Zaposlenica sam lokalne radijske postaje i novina, a u slobodno vrijeme bavim se aktivnostima u župi, primjerice pjevanjem i sudjelovanjem u drugim liturgijskim aktivnostima, zatim čišćenjem, uređenjem, organizacijom manifestacija i događaja«, navodi novinarka Jagodnik, koja je ujedno voditeljica folklornih skupina i tajnica mjesnoga KUD-a »Mijo Stuparić«, a vodi i dječju folklornu skupinu KUD-a »Jelenčanka«. Ističe da joj to što je voditeljica brojnih projekata omogućuje poticati suradnju s prijateljskim udrugama, ali i mjesnim ustanovama i organizacijama, a posebice sa župom. »Tako smo od 2009. kao KUD pokrenuli manifestaciju ‘Miholje u Ludini’, koja je, osim promidžbi tradicijske baštine našega kraja, posvećena i sadržaju vezanom uz našu župu i njezina zaštitnika. K tomu, niz drugih aktivnosti vežemo uz blagdane i svetkovine, tako da organiziramo zajedničke božićne koncerte, proljetne koncerte, izložbe, aktivnosti povodom Majčina dana i slično. Iako smo mala sredina, s mješovitom strukturom stanovništva po nacionalnosti, a i po dobi, nastojimo svi zajedno što bolje djelovati kako bi se dobar glas o nama širio što dalje. Nažalost, sve to ‘vuče’ nekoliko pojedinaca, ali veseli me što smo uporni i rezultati su vidljivi.«
Župljanka Jagodnik navodi da su, nakon dugogodišnjega rada orguljašice i velike glazbenice Đurđice Sudec, koju je u posljednjim godinama rada pogodila bolest, po dolasku nove vjeroučiteljice Berte Kusture u OŠ Ludina, uz pomoć tadašnjega župnika, pok. Đure Čačića, u liturgijsko slavlje uvedeni mladi. »Isprva je to bio zbor školaraca, no s njihovim odlascima u srednju došlo je do određenih promjena. Zbor sada okuplja 12 odraslih pjevačica, orguljaša i osmero djece – ovogodišnjih prvopričesnika koji su nam se pridružili na poticaj svoje učiteljice i naše članice Marine Perak.«
Sugovornica ističe i župljanke Vesnu Iszing, Branku Vurnek i Dianu Kondres koje se brinu o dijelu misnoga ruha i oltarnicima koji su ukrašeni tradicijskim vezovima njihova kraja. »Posebno nas resi zajedništvo jer oduvijek smo bili kraj poželjan za doseljenike, tako da većina obitelji ima kako češke i njemačke tako i zagorske korijene, a u novije vrijeme, sve je veći broj Roma i doseljenika iz susjedne nam BiH. Nadamo se da će i izbjegli Ukrajinci u našem kraju pr onaći utočište.
