Iako svjetsku politiku, ekonomiju i kulturu vode stariji, to ne znači da treba zanemariti govor o današnjim mladima. K tomu, ako se pojave istraživanja o mladima koja nastoje predvidjeti njihovo ponašanje kad budu stariji, to je donekle i govor o budućnosti. Djelomičan uvid u nju može se imati i na temelju istraživanja koje je provela i objavila »Visa« u Hrvatskoj. Nažalost, u medijima nije objavljeno na kojem je uzorku rađeno istraživanje i koji ga je istraživački tim vodio, ali je unatoč tomu znakovito. Kako je prenijela Jolanda Rak Šajn u Večernjem listu, 77 posto ispitane djece u dobi od osam do 14 godina, pripadnika tzv. alfa-generacije (djece rođene od 2010. do 2025.), želi imati vlastitu tvrtku. To je, tumači se, potencijal koji može potpuno promijeniti način na koji će tvrtke i zajednice poslovati u sljedećih pet do deset godina.
Prvi članovi te generacije za samo četiri godine postat će dio radno aktivnoga stanovništva. Ipak, njihova očekivanja vezana uz zapošljavanje potpuno su drukčija od sadašnjih generacija. Dok generacija Z već ima dubok utjecaj na poslovanje poduzeća, tri četvrtine (77 %) alfa-djece u dobi od osam do 14 godina teži osnivanju vlastitoga poslovnoga pothvata, vođenju maloga poduzeća ili posla koji je »dodatan izvor zarade«, u usporedbi sa samo 13 posto onih koji su rekli da bi radije radili za druge. To je, tvrdi se, u široj suprotnosti s trenutačnim sastavom radne snage, primjerice u Velikoj Britaniji, gdje samo 13 posto radnoga stanovništva radi za sebe, a 80 posto za druge. Istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da je generacija alfa jednako duboko povezana u virtualnom kao i u stvarnom svijetu kad su u pitanju financijsko razumijevanje i odnos prema zaradi. Umjetna inteligencija, digitalna iskustva i održivost pojavljuju se kao najvažniji elementi. Više od polovice (58 %) djece samo je zaradilo novac u posljednjih 12 mjeseci. Od toga su se dvije petine njih (40 %) koristile tehnologijom kako bi zaradile novac, najviše društvenim medijima (35 %), pa online-streamingom (13 %). Tri puta veća je vjerojatnost da će o zarađivanju novca naučiti gledajući kreatore digitalnoga sadržaja nego tradicionalne izvore kao što su knjige (35 % prema 10 %). Trećina (38 %) djece vjeruje da će se koristiti društvenim mrežama kao dijelom svojega budućega posla, slijede komunikacijska (32 %) i nosiva tehnologija (28 %), a 23 posto djece navodi umjetnu inteligenciju. Kao inovacije koje bi mogle olakšati život navode robote i strojeve koji obavljaju svakodnevne zadatke.
Zamišljaju, među ostalim, i robotsku vezu samih sebe za odlazak na posao kako bi oni mogli ostati kod kuće, opustiti se i zabaviti, softver koji bi razumio što ljudi stvarno misle kada nešto kažu, tehniku koja može čuti što misle, a zatim to pretvoriti u sliku na zaslonu ili ispisati 3D… Iz »Vise« kažu da će mlađe generacije primorati tvrtke, vlade i gospodarstva da promijene način na koji razmišljaju i kako će djelovati u budućnosti.
Djeci pak i mladima s teškoćama u razvoju namijenjen je projekt »Striponaut«. Program su pokrenuli Barbara Horvatić i Andrija Mijačika, djelatnici dvaju centara za odgoj i obrazovanje, a sudjeluju u njemu i majstori scene, među kojima je bio Nikola Čižmešija, ilustrator »DC Comicsa«, i voditelj edukacije Tihomir Tikulin Tico. U posljednje je vrijeme naime sve veći broj stripova koji tematski i žanrovski ciljaju na mlađu publiku, a time je i njima lakše naći naslov koji ih zanima. Kako su se na natječaj mogle prijaviti samo udruge, nositelj je projekta »Stripaonica«, a kako se tražila neka vrsta kulturnoga sadržaja za djecu i mlade s teškoćama u razvoju, to je bila savršena prilika. Cilj im je bio omogućiti pristup stripu poticanjem razvoja vizualno-narativne pismenosti i osiguravanjem dostupnosti, rekla je Barbara Horvatić i dodala da im se u nabavi stripova ove godine priključio i srednjoškolski Centar za odgoj i obrazovanje u Zagorskoj. Organizira se i klub ljubitelja stripova »Striponauti« gdje učenici međusobno izmjenjuju preporuke, ali i uče o određenim elementima, primjerice što znači stil u stripu. Uskoro se kreće i s radionicama izrade stripova, kako ideju prebaciti na papir i potom se educirati prema etapama. Po završetku od svih nastalih radova plan je izraditi »Striponaut« preko kojega će učenici u tiskanom i digitalnom obliku vidjeti što su napravili, odnosno moći će i vlastiti strip držati u rukama. U tijeku je i izrada prve početnice za izradu stripova prilagođene djeci i mladima s teškoćama u razvoju koja bi se u prodaji trebala naći već početkom travnja. Radi se i prilagodba za učenike, i to u skladu s dostupnim smjernicama i uputama za prilagodbu za lako čitanje jer kada učenici lakše čitaju tekst, posebice kada je on grafički i sadržajno prilagođen, automatski ga bolje razumiju i bolje nauče. Pri izradi početnice rabe font koji je namijenjen osobama s teškoćama u čitanju, a tekst prilagođavaju sadržajno, pazeći da rečenice budu što jednostavnije i kraće, no važni su i veličina slova te razmak između redova, stoji u tekstu Ide Balog za Večernji list.
