Predbožićno ozračje praćeno je tradicijom koja širi osjećaj pripadnosti i zajedničkoga slavlja. Već od došašća, vremena priprave za svetkovinu Božića, osjeća se iščekivanje, nada, budnost i čežnja koja je posebno naglašena odlaskom na mise zornice. Osim toga, blagdani donose i svjetovni pristup koji je u tradiciji praćen kićenjem, »mirisima i okusima« Božića, darivanjem i zajedničkim druženjem. Ti lijepi narodni običaji koji se prenose iz generacije u generaciju pridonose jačanju zajedništva, ali i osobnomu osnaživanju.

Posljednjih pandemijskih godina uvelike su promijenjeni uvjeti većih okupljanja i druženja, no oni ne mijenjaju temeljno okupljanje o blagdanima uz užu obitelj. Često se može čitati o blagdanskom prejedanju, opijanju, iscrpljenosti koja je posljedica pripreme za blagdanska slavlja, konzumerizmu u kojem se nekontrolirano troši novac na skupe darove koji najčešće dovodi do tzv. poslijeblagdanske depresije. Činjenica je da su sve to posljedice pretjeranosti u kojoj se gubi smisao blagdana, a to su svetkovanje, mir, odmor, druženje s obitelju i prijateljima te bijeg od rutine. No darivanje, ukrašavanje, priprema jela i svi mirisi, okusi i zvukovi blagdana uvijek su blagodat. Takvo ozračje uvelike akumulira snagu za teškoće koje donosi svakidašnjica, a utječe i na zdravlje, pa je važno biti svjestan tih blagodati, uživati u njima i biti zahvalan.

Dobrobit blagdanskoga ugođaja

Ugođaj predblagdanskih dana svakako stvaraju mirisi koji se šire iz domova. Običaji izrade adventskoga vijenca, kićenje bora, izrada kolača i priprema jela šire mirise koji imaju važnu ulogu za dobro raspoloženje i osjećaje. Mirisi se pomoću određenih neurona u gornjem dijelu nosa prenose do mozga koji ih obrađuje, odnosno do limbičkoga sustava koji je poznat kao »emocionalni mozak« i čija je uloga, među ostalim, upravljanje raspoloženjem i osjećajima. Mirisi cimeta, klinčića, vanilije, agruma, zimzelenih stabala i raznih začina potiču oslobađanje neurotransmitera koji pozitivno djeluju na raspoloženje i opuštanje. Zbog toga su mirisi blagdana mnogo više od pripreme hrane.

Darivanje, ukrašavanje, priprema jela i svi mirisi, okusi i zvukovi blagdana uvijek su blagodat. Takvo ozračje uvelike akumulira snagu za teškoće koje donosi svakidašnjica, a utječe i na zdravlje, pa je važno biti svjestan tih blagodati, uživati u njima i biti zahvalan

Blagdansko vrijeme prate i zvukovi adventskih i božićnih pjesama koje osim pozitivnih i sadržajnih poruka djeluju i na raspoloženje. Svaka osoba doživljava glazbu na svoj način, no znanstveno je potvrđeno da slušanje glazbe potiče oslobađanje biokemijskih spojeva koji ublažavaju stres i potiču oslobađanje neurotransmitera dopamina koji utječe na dobro raspoloženje, motivaciju i učenje. Osim toga, ne bi trebalo zanemariti pjevanje božićnih pjesama, a posebno na zajedničkim druženjima. Oslobađanjem glasa čovjek oslobađa sebe, djeluje na psihofizičku ravnotežu, a posebno utječe na oslobađanje napetosti te poboljšano disanje i rad srca.

Istraživanja su pokazala da aktivno pjevanje donosi više zadovoljstva od pasivnoga slušanja glazbe ili razgovora o pozitivnim životnim događajima. Glazboterapeuti potvrđuju da ljudski glas ne treba školovati, nego ga osloboditi da zvuči u svojoj punini i bude opušten. U zajedničkom blagdanskom slavlju uz pjesmu njeguje se zajedništvo, osjećaj bliskosti s drugima, ali i pridonosi vlastitoj dobrobiti.

Blagdansko darivanje | Ne zaboraviti potrebite
Darivanje je pozitivno iskustvo i dio tradicije jer je iskazivanje zahvalnosti, ljubavi, naklonosti i želje učiniti sretnim osobe koje su ljudima važne. Darivanje i stavljanje sitnica u čizmicu ili pod bor dio je blagdanskoga ugođaja koji posebno veseli djecu. I u prošlosti, kada nije bilo materijalnih mogućnosti, kao ni velikoga ni dostupnoga izbora poklona, darivalo se ono što se imalo, poput plodova iz prirode – jabuka, oraha, badema i slično, ali i darova koje su ljudi sami izrađivali poput pletenih čarapa, kapa, drvenih igračaka i slično. To je bilo darivanje iz srca.
Studije su dokazale da darivanje čini sretnima i primatelje i davatelje darova. No konzumerizam koji uključuje prestiž, iscrpljivanje obiteljskoga proračuna i kupovanje s ciljem ispunjenja obveze obezvrjeđuje darivanje i uzrok je blagdanske nervoze koja nikako ne pripada onomu što svetkovina Božića znači. Pokloniti se može zaista mnogo, a pokloni ne trebaju biti skupi, nego pažljivo odabrani za baš određenu osobu, dakle ne trebaju imati materijalnu, nego emocionalnu vrijednost.
»Nije stvar koliko darujemo, nego koliko ljubavi posvećujemo darivanju«, rekla je sv. Majka Terezija. Stoga, pokloniti se može i vrijeme i riječi ohrabrenja u posjetima onima koji su osamljeni i ožalošćeni. Velik broj ljudi ne će osjetiti mirise, zvukove i boje blagdana, neki zbog neimaštine, a neki zbog toga jer su izgubili svoje najdraže. Upravo su blagdani tim osobama najbolnija razdoblja u godini. Stoga ih se ne smije zaboraviti dok u toplini vlastitoga doma čovjek uživa u blagoslovu zajedništva i darova.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA