NI DANAS MU SE NE ZNA ZA GROB Mato Paljug – svećenik pjesnik, žrtva komunizma u siječnju 1946.

Mato Paljug

Svršetak Drugoga svjetskoga rata donio je za hrvatski narod nažalost tragediju masovnoga zločina komunističkoga režima, čija je žrtva bio i svećenik pjesnik i mučenik Mato Paljug.

Rođen je 19. prosinca 1911. u Hrašću. Pučku školu polazio je u Slavetiću, a klasičnu gimnaziju u Zagrebu, gdje je od 1931. studirao i bogosloviju te četiri semestra klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu. Zaređen je 1935. Od 1937. do 1941. bio je vjeroučitelj na Državnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru. Od prosinca 1941. bio je kateheta Domobranske akademije u Zagrebu. Tijekom 1942./1943. bio je među hrvatskim vojnicima na Vojnom učilištu u Stockerau (Austrija), zatim dušobrižnik domobranstva u Varaždinu. Tu je dočekao dolazak partizana. Preživjevši prvi val progona, imenovan je privremenim upraviteljem župe u Ludbregu, pa u Brdovcu i u Varaždinskim Toplicama. U siječnju 1946. nestao je. Vjerojatno je namamljen obećanjem da će biti prebačen preko granice, što je planirao. Ubijen je i bačen u neku od jama grobnica.

Pjesnički nadaren svećenik

»Bio je duhovit, vješt govornik, pjesnički nadaren, vrlo sposoban svećenik i s mnogo kvaliteta ljudskosti« (P. Cvekan). Surađivao je u »Anđelu čuvaru«, »Luči«, »Hrvatskoj prosvjeti«, »Hrvatskoj straži«, »Obitelji«, »Gospinoj krunici«, »Nedjelji«, »Selu i gradu«, »Glasniku sv. Josipa«, »Kalendaru sv. Ante«.

Religiozne pjesme nadahnute su mu ljubavlju prema Bogu, Kristu i Mariji, protkane i socijalnim motivima. Unatoč upotrebi romantičarskih fraza, ne može mu se poreći fini lirizam. Više je članaka posvetio liturgiji, a posebice je vrijedan pozornosti tekst »Estetika u liturgijskoj praksi«, tiskan u kalendaru »Croatia orans« 1936. Među malobrojnim prozama vrijedna je novela »Ispod žumberačkih vrleti – Sličice«.

U svom članku »Svećenik i beletristika« piše: »Svećenik je ognjeni stup. Grad na gori. Svijeća, koja treba svima da svijetli. I nije dosta da svećenik samo pomaže dobru literaturu, katoličku štampu, književni rad uopće. Svećenik i literatura. To su pitanja, koja zasijecaju u pastoralni rad svećenikov baš kao i organizacija i ostalo socijalno prosvjetno djelovanje njegovo.« (L)