Početak je kalendarske godine, kada se procjenjuju rezultati inventura kako bi se mogla donijeti usporedba na kraju razdoblja u odnosu na njegov početak. Svi koji provode inventuru znaju da je to složen i zahtjevan postupak, no bez njega se ne mogu donositi novi planovi ni procjene. Slično inventuri u poslovnom svijetu, početak kalendarske godine često je potaknut i inventurama osobnoga života u kojima se preispituju događanja prethodne godine, uspjesi i promašaji. Ta godišnja inventura često potiče želje o donošenju novih životnih odluka. To su sadržaji koji se često mogu vidjeti u televizijskim prilozima, pročitati na forumima, portalima i u novinskim člancima.

Od odluka do obećanja

Istraživanje koje je 2017. proveo portal MojPosao.net pokazalo je među ostalim da 48 % ispitanika namjerava donijeti novogodišnju odluku za 2018., 24 % ih se još nije odlučilo, a 29 % ispitanika ne planira donijeti novogodišnju odluku. Nadalje, brojna istraživanja pokazuju da su najčešće odluke vezane uz promjenu stila života i loših životnih navika povezane s nezdravom prehranom, pušenjem, konzumiranjem alkohola i slično. Jedna od novijih studija na tu temu objavljena je 2017. u časopisu »Personality and Social Psychology Bulletin«. Istraživala je novogodišnje odluke i utvrdila da je 55 % odluka bilo povezano sa zdravljem, kao što je više vježbanja ili zdravija prehrana. Oko 34 % imalo je veze s uštedom, izlaskom iz duga, učenjem, a 5,2 % s provođenjem vremena s obitelji i uživanjem u životu. Za odluku o pomaganju drugim ljudima nitko od ispitanika nije dao pozitivan odgovor. No iskustveno je poznato, a to potvrđuju i istraživanja: novogodišnje odluke nemaju dugi vijek. Na primjer, autori Norcross i Vangarelli pokazali su u svojoj longitudinalnoj studiji da 77 % osoba uspije održati svoja obećanja jedan tjedan, 55 % jedan mjesec i samo 19 % nakon 2 godine. Veliki dio istraživanja pokazuje slične rezultate u kojima se oko 80 % ljudi ne drži novogodišnjih odluka dulje od šest tjedana.

Iako postoje različita stajališta stručnjaka u vezi s donošenjem novogodišnjih odluka, zajedničko im je da je za uspješnost provođenja odluka važna odlučnost u tome da se ljudi žele promijeniti i da ne zavaravaju sami sebe. Psihologinja Ljubica Uvodić Vranić tvrdi da osobe koje imaju snažan motiv ne čekaju ponedjeljak, rođendan ili Novu godinu, nego to učine odmah. Ona smatra da se tim izgovorima, a najčešće su to novogodišnji, zamjenjuje prava odluka s odlukom za koju se unaprijed zna da je lažno obećanje.

ŽIVOTNO VAŽNO – Odluka o čuvanju najvrjednijega dara
Svaka odluka nova je šansa za promjenom pa je odluka o brizi o zdravlju uvijek iznimno pozitivna. Iako će se većina ljudi složiti s tim da je »zdravlje najveće bogatstvo«, često to ostaje samo na izjavi jer uvijek postoje »razlozi« zbog kojih se ne može promijeniti štetna navika ili učiniti kontrola zdravlja.
O potrebi donošenja odluka o promjeni štetnih navika, ali i brizi za zdravlje govore i statistički podatci za Hrvatsku u 2017. godini koji pokazuju da su od 53.477 umrlih osoba tri četvrtine svih uzroka smrti cirkulacijske i zloćudne bolesti. Na sprječavanje nastanka cirkulacijskih bolesti kao i na smanjenje posljedica kod oboljelih znatno utječe način života, u kojem su vodeći čimbenici rizika nezdrava prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje i uzimanje alkohola. Sve su to rizici na koje svaka osoba može utjecati promjenom svojega ponašanja. Rezultati istraživanja iz Prvoga hrvatskoga projekta zdravstva pokazali su da 27,7 % osoba u Hrvatskoj u dobi 18 – 65 godina ima krvni tlak viši od 140/90,
59,6 % stanovnika hoda manje od 30 minuta, a svakodnevno puši 25 % stanovnika. Utvrđene srednje vrijednosti kolesterola u ispitanika oba spola bile su više od poželjnih. Republika Hrvatska pri samom je vrhu ljestvice prekomjerno teških i debelih osoba u EU-u. Svaka je peta osoba debela, a više od 50 posto stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu ili je debelo. Sve to upućuje na veliku ugroženost zdravlja koje je potaknuto upravo načinom života.
Nadalje, u 2017. godini zloćudne bolesti bile su uzrok 13.964 smrti u Hrvatskoj (stopa smrtnosti 338,6/100.000). Ranim otkrivanjem zloćudne bolesti znatno se povećava mogućnost izlječenja. Stoga, preventivni pregledi i rana dijagnoza spašavaju živote. U Hrvatskoj se provode Nacionalni preventivni programi u koje su uključeni preventivni pregledi za rano otkrivanje raka dojke, raka vrata maternice i raka debeloga crijeva za koje na kućnu adresu dolaze pozivi. Odaziv na ove preglede nije zadovoljavajući, što potvrđuje da nema razloga za »izgovor« na dugo čekanje za pregled. Osim toga, u skladu s preporukama i normama Svjetske zdravstvene organizacije postoje preporuke pretraga za redovite sistematske preglede žena i muškaraca na koje ih treba uputiti njihov izabrani liječnik. Preporuke uključuju popis pretraga koje trebaju obaviti žene i muškarci mlađi od 50 godina te pretrage za one starije od 50 godina. Stoga, za početak godine, dobro je promisliti o donošenju odluka o čuvanju darova od neprocjenjive vrijednosti – a to su vlastito zdravlje i život.

Prethodni članakŠTO PORUČUJE ISUSOVO KRŠTENJE NA JORDANU Spasenje – po krštenju vodom i Duhom Svetim
Sljedeći članakŽIVOTNE MUDROSTI I MUDROLIJE Kakav je narod ekonomist?