U posljednjih je desetak godina snimljeno nekoliko igranih i animiranih filmova iz kanona Ratova zvijezda, među kojima su »Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda« (2016.) i »Solo: Priča iz Ratova zvijezda« (2018.) te televizijskih serija »Mandalorian« (od 2019. do danas), »Knjiga Boba Fetta« (od 2021. do danas), »Obi-Wan Kenobi« (od 2021. do sada) i najnovija »Andor« koja se krajem rujna počela prikazivati na platformi »Disney+« (»Disney« je producirao sve navedene TV serije) i do pisanja ovoga članka objavljeno je sedam od planiranih dvanaest epizoda.

Glavni junak nove televizijske serije iz kanona Ratova zvijezda »Andor« je Cassian Andor, jedan od glavnih likova filma »Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda« (2016.) tako da je »Andor« nastao kao svojevrsni »spinoff spinoffa«. Već je na stranicama Prilike bilo govora o seriji »Obi-Wan Kenobi« pa bi se neki mogli upitati nije li riječ o cijeđenju nečega što je već poprilično iscijeđeno, a u širem kontekstu kanona Ratova zvijezda prilično duboko i široko obrađeno i iskorišteno. Ipak, riječ je o dramaturški ponajboljem uratku iz kanona Ratova zvijezda, posebno glede izvrsno razrađenih dijaloga. Za to posebnu pohvalu zaslužuje nagrađivani američki scenarist i redatelj Tony Gilroy (»Michael Clayton«, »Đavolji odvjetnik«, »Rogue One«) koji je ovom serijom znatno digao ljestvicu za sve buduće projekte u franšizi »Ratova zvijezda«, pa čak i za filmove žanra znanstvene fantastike općenito.

Glavni junak nove televizijske serije iz kanona Ratova zvijezda »Andor« je Cassian Andor, jedan od glavnih likova filma »Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda« (2016.)

U ovom prednastavku »Rogue One« Cassian Andor prilično je nezrela, sebična i samoživa osoba koja još nije počela vjerovati da može postati dio velike i važne promjene, a kamoli da će se dragovoljno žrtvovati za veće dobro. Zbog toga je Cassianova priča obrnuta, gotovo dijametralno suprotna od priče Anakina Skywalkera: Anakin je na početku priče jedan od glavnih junaka, velika nada za red Jedija, ali kasnije se transformira u njihova neprijatelja i jednoga od najneprepoznatljivijih negativaca popularne kulture općenito – Dartha Vadera. Anakin i Cassian zato mogu poslužiti kao slikovit primjer oprječnih životnih putova i izbora koji mogu dovesti do toga da dobri ljudi postanu zli, a zli dobri, ne upadajući pritom u zamku crno-bijeloga karikiranja: Darth Vader pred kraj života ipak se pokaje, a Cassian gotovo do kraja ostaje moralno ambivalentna osoba koja je u »Andoru« bliža slici tipičnoga modernoga antijunaka nego drugim protagonistima iz kanona Ratova zvijezda.

Jedan od zanimljivih likova u »Andoru« je Syril Karn, službenik Imperija koji gubi mjesto zamjenika inspektora zbog jednoga incidenta. Syril se kao inspektor nadao da će napredovati u karijeri suzbijanjem pobunjeničkih akcija i razotkrivanjem prekršitelja zakona te iako se, nakon što dobije otkaz, morao osramoćen vratiti kući svojoj majci na planet Coruscant, i dalje svim srcem vjeruje u red i pravdu. Za Imperij je Syril možda samo korisni idiot kojega je lako zamijeniti, ali zanimljivo je vidjeti kako je Tony Gilroy u »Andoru« dramaturški vrlo spretno i efektno uklopio u priču kako i zašto takvi korisni idioti misle da čine ispravnu stvar, a često rade veliku štetu. Paralela iz stvarnoga svijeta je razmišljanje jednoga njemačkoga generala koji je između dva rata razvio metodu za kadroviranje u vojsci koja je uključivala podjelu časnika u četiri skupine: pametni i vrijedni; pametni i lijeni; lijeni i glupi te glupi i marljivi. Prema toj metodi pametne i vrijedne treba stavljati u stožere (što je prilično jasno i intuitivno), a glupe i marljive treba potjerati jer su opasni (što isprva možda i nije tako jasno).

Dug i složen put do stvaranja »Andora«

Ratovi zvijezda (eng. Star Wars) Američka su medijska franšiza koju je kreirao scenarist, redatelj i producent George Lucas, a među ostalim obuhvaća igrane i animirane filmove, televizijske serije te slikovnice i knjige koje pripadaju svojevrsnomu žanru »svemirske opere« – mješavine fantastike, vesterna, viteških epopeja i znanstvene fantastike. Prvim filmom franšize, »Nova nada« (epizoda IV, 1977. godine), započeto je stvaranje jednoga od najvećih i financijski najuspješnijih fenomena pop-kulture. U trogodišnjim su razmacima slijedila dva nastavka: »Carstvo uzvraća udarac« (epizoda V, 1980. godine) i »Povratak Jedija« (epizoda VI, 1983. godine).

Ti nastavci, a možda ni prvi film iz 1977. godine, nikada ne bi bili snimljeni da producenti »20th Century-Foxa« nisu odlučili Lucasu dati prava na proizvode vezane uz film u zamjenu za njegov redateljski honorar kako bi smanjili troškove snimanja Ratova zvijezda. Naime, glavonje u »20th Century-Foxu« nisu očekivali da će film biti toliko uspješan, što se pokazalo kao jedan od najvećih poslovnih promašaja u povijesti jer su likovi i stvari iz Ratova zvijezda postali dio videoigara, stripova, igračaka i memorabilija koje se masovno prodaju diljem svijeta, a gotovo sva autorska prava ostala su u Lucasovim rukama, zahvaljujući čemu je do danas zaradio više od milijardu dolara. Tako velik financijski uspjeh omogućio mu je i to da zadrži kreativnu kontrolu nad budućim nastavcima jer mu studiji više nisu mogli nametati financijske uvjete, tj. kresanje budžeta.

Još jedan »možda« vezan je za Lukasovu raniju ideju da otkupi autorska prava za film o Flashu Gordonu, čiji je bio veliki zaljubljenik i čiji je prednastavak htio snimiti. Redatelj Francis Ford Coppola, koji je bio s Lucasom na sastanku u vezi s otkupom prava, ispričao je 1999. godine da je Lukas bio vrlo potišten nakon što je dobio odbijenicu, ali je nakon toga izjavio: »Pa, samo ću izmisliti svojega!« Dakle, da je dobio autorska prava za Flasha Gordona, Lukas možda nikada ne bi počeo razvijati Ratove zvijezda ili im ne bi posvetio toliko pozornosti.

Zanimljivo je i to da je 1975. Lucas osnovao vlastitu tvrtku za vizualne efekte »Industrial Light & Magic« (ILM) nakon što je otkrio da je odjel za vizualne efekte »20th Century-Foxa« raspušten. Kreativni tim ILM-a započeo je s radom na »Ratovima zvijezda« u jednom skladištu u Van Nuysu, predgrađu Los Angelesa, gdje je nastala većina vizualnih efekata za koje su rabili pionirsku digitalnu fotografiju s kontrolom pokreta koju su razvili John Dykstra i njegov tim. Od tada pa do danas ILM nastavlja stvarati inovativne tehnike i nove tehnologije za animirane filmove i specijalne efekte u igranim filmovima za Lucasove projekte, kao i za druge produkcijske kompanije i naručitelje.

Lucasova iznimna kreativnost, inventivnost, upornost i odličan nos za biznis i timski rad rezultirali su nastavkom rada na Ratovima zvijezda pa je šesnaest godina nakon epizode IV u distribuciju pušten prvi film nove trilogije prednastavaka, »Fantomska prijetnja« (epizoda I, 1999.) nakon kojega su, opet u razmaku od tri godine, izišli filmovi »Klonovi napadaju« (epizoda II, 2002.) i »Osveta Sitha« (epizoda III, 2005.) – sva tri filma u Lucasovoj režiji. Kritike su bile pomiješane, osobito za film »Klonovi napadaju«, pa je nakon deset godina Lucas direktorsku palicu prepustio drugim redateljima te je uslijedila »Epizoda VII: Sila se budi« (J. J. Abrams, 2015.) kao prva od završne trilogije, zatim »Epizoda VIII: Posljednji Jedi« (Rian Johnson, 2017.) i zaključno »Epizoda IX: Uspon Skywalkera« (J. J. Abrams, 2019.).

Prema tome, za uspjeh Ratova zvijezda ponajviše je zaslužan kreativni zanesenjak i neumoran stvaratelj George Lukas koji je sve zaprjeke na koje je nailazio okretao u svoju korist i u konačnici se njima poslužio kao poticajem za stvaranje nečega svojega i originalnoga. U svojoj stvaralačkoj karijeri duljoj od četrdeset godina Lukas je dovoljno dozreo i kao autor i kao osoba da prepozna i prihvati druge kreativce koji su bili i jesu sposobni razvijati njegovu izvornu ideju, a u nekim projektima, kao što je to slučaj s »Andorom« i Tonyjem Gilroyjem, ti ga kreativci nadmašuju i stvaraju nove priče na još višoj dramaturškoj i produkcijskoj razini. U svakom slučaju, odlična i inspirativna škola individualne kreativnosti i upornosti, kao i timskoga rada, koji je za filmsko stvaralaštvo nuždan.

I CRKVA U RATOVIMA ZVIJEZDA
Tony Gilroy, autor i scenarist serije »Andor«, tijekom ovogodišnjega susreta članova američke Udruge televizijskih kritičara, raspravljajući o zamršenoj mreži povezanih priča koje čine službeni kanon Ratova zvijezda i odnosu između njegovih različitih kreatora, usporedio je tu složenu mrežu timova koji nastavljaju raditi na franšizi s hijerarhijskom strukturom Crkve (odozgo prema dolje): »Ako Ratove zvijezda usporedite s Rimokatoličkom Crkvom kao religijom, vidjet ćete da tu postoje razne grupe i podgrupe i unutar njih postoje različiti kanoni. Slično i u svijetu Ratova zvijezda imamo različite razine kanona.«