OD BOCE DO MASKE, OD KINE DO EU-a Ekologija zaštitnih maski

Foto: Shutterstock

Prema službenim podatcima carinskoga ureda u Pekingu, Kina je od ožujka do prosinca prošle godine izvezla u svijet više od 224 milijarde zaštitnih maski. Proizvedeno je, ukupno, mnogo više, možda i 300 milijardi komada. To je 40-ak maski za svakoga stanovnika svijeta. Masa proizvedenih maski teži više od milijun tona. Budući da se radi o plastičnom polietilenskom materijalu, Kina se proizvodnjom jednokratnih maski uspješno riješila plastičnoga otpada.

Reinkarnacija plastičnih boca

Mnoge kompanije u Kini, poput tvrtke »P.E.T.« iz Shanghaija, rabe odbačene plastične boce za izradu zaštitnih maski. Prema njihovim riječima, pretvorbom boca u maske »udahnuli su plastičnoj ambalaži novi život«. Na internetskim stranicama kompanije »P.E.T.« piše da je jedna PET-boca od pola litre dovoljna za proizvodnju jedne zaštitne maske. Prema tome, Kina kao najveći onečišćivač plastičnim otpadom iskoristila je pandemiju i dio svoga smeća pretvorila u oružje za borbu protiv širenja koronavirusa. I to bez obveze da sudjeluje u zbrinjavanju stotina milijardi upotrijebljenih maski.

Pandemijski profiteri

U mnogim državama koje uvoze kineske maske, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi se desetorostruk rast cijena zaštitnih maski. Iako je proizvodnja povećana, što cijenu pojedine maske čini nižom, uvoznički su lobiji iskoristili povećanu potražnju i unovčili pandemijsku paniku. Povećanu potrošnju maski katalizirale su i službene izjave o potrebi česte promjene toga artikla. Tako je u Hrvatskoj ravnateljica Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« Alemka Markotić još prošloga ljeta upozorila da se »ne može jedna maska nositi cijeli dan« te da se »maske trebaju mijenjati svaka tri sata«.

U enciklici o brizi o zajedničkom domu »Laudato si’« papa Franjo posebnu pažnju posvećuje važnosti i zaštiti koraljnih grebena. No u vrijeme pisanja enciklike nitko nije mogao predvidjeti da će podvodne šume, središta morske bioraznolikosti, biti ugrožene i ugušene zaštitnim medicinskim maskama

Iako gotovo nitko ne primjenjuje te službene upute, čak je i jedna maska dnevno ekološki incident.

Maskiranje koralja

Plastične zaštitne maske jednokratni su proizvod i ne mogu se reciklirati. Uz ostalo, zato što su svrstane u medicinski otpad, a budući da bolnice, klinike ili ambulante nisu pokrenule sustav prikupljanja ili zbrinjavanja potrošenih maski, sve će one završiti u okolišu. Viralna je postala nedavna BBC-jeva reportaža o profesionalnim roniocima koji su snimili koraljne grebene na dnu Filipinskoga mora prekrivene zaštitnim maskama. U enciklici o brizi o zajedničkom domu »Laudato si’« papa Franjo posebnu pažnju posvećuje važnosti i zaštiti koraljnih grebena. No u vrijeme pisanja enciklike nitko nije mogao predvidjeti da će podvodne šume, središta morske bioraznolikosti, biti ugrožene i ugušene zaštitnim medicinskim maskama.

Kina uzvraća udarac

Godinama su zapadne zemlje izvozile plastični otpad na Daleki istok, posebice u Kinu. Zapadne zemlje kao da su bile navučene na »laku drogu« i komotno su transportnim brodovima rješavale problem plastike. Međutim, 2018. godine Kina je uvela zabranu uvoza plastičnoga otpada iz zapadnih zemalja, SAD-a, Kanade, Europske unije… Sada, iako zatrpane vlastitom plastikom, dodatno moraju uvoziti reciklirane plastične boce u obliku zaštitnih maski. Europska je unija pokušala uzvratiti udarac Kini, pa je tako Direktivom 2018/0172 od ove godine zabranjena proizvodnja i uvoz plastike namijenjene za jednokratnu uporabu. No s pojavom pandemije Direktiva je, vrlo vjerojatno, osuđena na propast.

Čini se da je Kina, glavni proizvođač jeftine i loše jednokratne plastike, uspjela nadmudriti zapadne zemlje i realizirati uputu Denga Xiaopinga, bivšega lidera kineske komunističke stranke: »Sakrij svoju snagu, čekaj svoje vrijeme.« Gospodarstvo se Europske unije ne može mjeriti s volumenom kineske proizvodnje, ali se mogući otpor krije u nametanju ekoloških i toksikoloških standarda proizvodnje te u pooštravanju regulacijskih mjera u svrhu zaštite ljudskoga zdravlja, okoliša i socijalne pravde… Međutim, za takvu strategiju, čini se, treba pričekati prikladnije vrijeme – bez pandemije i kaosa oko cijepljenja. U međuvremenu stanovnici Europske unije i dalje će upotrebljavati (i bacati) plastične maske, koje imaju upitnu zaštitnu vrijednost, a vrlo mjerljiv i štetan ekološki učinak.

IZVORGlas Koncila br. 12/2021.
Prethodni članakPROBUDITI SENZORE ZA BOGA Glavna poruka odgoja u vjeri: Bog tvoj živi!
Sljedeći članakU POVODU POČETKA GODINE OBITELJI »AMORIS LAETITIA« Mr. Hrvoje Vargić: »Vjernost ili lom?«