ODMOR BEZ KORONE Turistička sezona sada ovisi i o bočici s cjepivom

Foto: Shutterstock

Da se u proteklom desetljeću jedino u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji povećao broj stanovnika potvrdio je tekst Ljubice Gatarić u Večernjem listu. Loša je vijest da su druge županije ostale bez više od dvjesto tisuća stanovnika. To je kao da je u deset godina nestao grad veličine Splita ili cijela Istarska županija! Zagreb je, kako procjenjuje Državni zavod za statistiku, preskočio magičnu brojku od 800 tisuća stanovnika još 2016. godine i od tada lagano raste zahvaljujući činjenici da je najjače ekonomsko središte u zemlji. Prisutne su velike regionalne razlike u gospodarskoj snazi, ali Hrvatska se po tome ne razlikuje od niza drugih država, tumače analitičari Hrvatske gospodarske komore. Krizom su najviše pogođene gospodarski slabije županije, i to posebno pet slavonskih županija te Ličko-senjska županija. Posljednjih godina najdinamičniji rast ostvaren je u trima županijama jadranske Hrvatske: u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, a to se u najvećoj mjeri može pripisati dobrim turističkim ostvarenjima.

Kampanja »Siguran boravak u Hrvatskoj«

No upravo se od početka pandemije koronavirusne bolesti pokazalo da je oslanjanje samo na turizam loša gospodarska strategija. Sada mnoge države svojevrstan spas vide u takozvanim COVID-putovnicama ili u potvrdama o cijepljenju za turiste. Kako stoji u Jutarnjem listu, Ministarstvo turizma započinje propagandnu kampanju »Siguran boravak u Hrvatskoj« te su u pripremi sigurnosni protokoli za smještaj, a oznaka će biti usklađena s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Upravo se od početka pandemije koronavirusne bolesti pokazalo da je oslanjanje samo na turizam loša gospodarska strategija. Sada mnoge države svojevrstan spas vide u takozvanim COVID-putovnicama

No ideja o tzv. COVID-putovnicama čini se da je kontroverzna s pravnoga aspekta jer u većini država cijepljenje ne može biti obvezno, a s druge strane ne smije biti diskriminacije u pravima slobode kretanja. Drugi problem bit će i činjenica da građani još ne mogu sami odlučiti o tome kada će se cijepiti jer još barem nekoliko mjeseci ne će biti dovoljno cjepiva da se može cijepiti svatko tko želi. Da bi se u Hrvatskoj uvela tako restriktivna mjera, trebalo bi se priznati da je situacija toliko ozbiljna, izvanredna, da zahtijeva izvanredna ograničenja ljudskih prava. Budući da takvo nešto nije uobičajeno za redovito stanje, moralo bi se priznati da se nalazimo u stanju velike prirodne nepogode (članak 17. Ustava) pa bi o uvođenju takve mjere morao odlučivati Sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, ili drugačije rečeno, sve dok vlast tvrdi da ustavnopravno imamo redovito stanje (članak 16. Ustava), ne može se uvoditi ta vrsta restrikcija, koje su neka vrsta prisile – objasnio je Đorđe Gardašević s Pravnoga fakulteta u Zagrebu.

Opet posla za djelatnike u turizmu?

Lani je Hrvatska postala jedna od zemalja koje su dobile međunarodni i nacionalni certifikat za sigurno putovanje, a to što se u ljeto 2020. ni jedan turist nije zarazio u hotelima mnogim je agencijama dodatni adut. Početak cijepljenja protiv koronavirusa imao je vrlo pozitivan učinak na turističku industriju, uključujući i najave povratka turističkih radnika koji su tijekom pandemije ostali bez posla, a svjetske analize optimistično najavljuju da bi posao opet moglo pronaći čak 111 milijuna djelatnika diljem svijeta. Znači li to da ako bude cjepiva, bit će i turističke sezone?

IZVORGlas Koncila br. 5/2021.
Prethodni članakO DOSTOJANSTVU LJUDSKOGA TIJELA I UMIRANJA S COVID-19 S tijelom pokojne osobe postupati s izrazitim poštovanjem i ljubavlju
Sljedeći članakBOSANSKI ŠENOA 2. veljače 1889. rođen je književnik Narcis Jenko