Na Trg pape Ivana Pavla II., koji se nalazi unutar cinkture bazilike, ulazi se ispod kule kroz renesansni prolaz u kojem je postavljena bista bl. Alojzija Stepinca g. 1998. kipara Pavla Hudeka, spomen na posjet sv. Ivana Pavla II. Mariji Bistrici. Na zidu prolaza dvije su ploče koje su spomen na održani Marijini kongres 15. kolovoza 1971. i proglašenje Marije Bistrice nacionalnim svetištem 3. prosinca te godine. Zauzimanjem dugogodišnjega čuvara i upravitelja svetišta mons. Lovre Cindorija (od 13. veljače 1972. do 14. studenoga 2004.) g. 1997. opločen je prostor oko crkve na trgu i otvorena kapela zavjetnih darova. On je zaslužan i za obnovu svetišta, križnoga puta na brdu Kalvarija (g. 1979.), izgradnju samostana karmelićanka, kongresnoga središta i Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca (g. 1998.), postavljanje spomenika sv. Ivanu Pavlu II. na prostoru otvorene crkve, izdavanje glasila »Milosti puna« i osnivanje Radija Marija Bistrica (g. 2003.). Na trgu se uz južnu stranu bazilike nalazi župni dvor u kojem su se sastajali hrvatski preporoditelji članovi ilirskoga pokreta. Na sjevernoj i istočnoj strani trga su arkade koje su proširene kada i župni dvor za vrijeme župnika Žerjavića (1875. – 1910.). Arkade su bile izgrađene za župnika Pavla Gojmerca (1736. – 1753.), a obnovljene za župnika Pavla Juraka (1753. – 1775.). U njima je slikar Ferdo Quiquerez (+1893.) g. 1884. naslikao 22 slike s čudesima Majke Božje Bistričke. Slike je obnovio slikar Vladimir Pavlek g. 1984. Bočno od ulaza u baziliku izgrađene su dvije zavjetne osmerokutne kapele s kipovima, reljefima, s pet otvorenih arkada na stupovima i tri zatvorena stražnja zida koja su ispunjena zahvalnim pločicama. Desna kapela posvećena je sv. Josipu, a lijeva sv. Katarini Aleksandrijskoj. Ispod trga na sjevernoj strani izgrađena je g. 1940. kapela sv. Petra. Za nju je kamen temeljac posvetio Alojzije Stepinac. Kraj nje se nalazi spomenploča hrvatskim žrtvama prošlih ratova, a postavljena je u godini velikoga jubileja, g. 2000.
