U 81. godini umro je Đelo Jusić, svestrani umjetnik koji će biti zapamćen po svojem skladanju, ali i kao gitarist, aranžer i dirigent. Pamtimo ga po djelima, ali i življenju života kakav dolikuje samo velikanima. Kako zaboraviti da je godine Domovinskoga rata, kada se većina iselila iz Dubrovnika, živio upravo u tom gradu, u kojem je, kako navodi Samir Milla u Večernjem listu, u ratnom okruženju vodio humanitarne i prigodne božićne i novogodišnje koncerte. Rekao je da nije znao da živi u rezidencijalnom centru dok nije počelo padati sve više granata na taj centar. »Viđali smo ga aktivnog u ratnom kriznom stožeru, ali i aktivnoga u glazbi. U svibnju 1992. nazočan je u službenoj audijenciji kod svetoga otca Ivana Pavla II. u Vatikanu, zajedno s dječjim zborom ‘Mali raspjevani Dubrovnik’. Nastupao je ‘Mali raspjevani Dubrovnik’ i uvježbavao u hladnoj crkvi sv. Vlaha pod uzbunom i okovanoj ratom. U vrijeme Domovinskoga rata skladao je nekoliko vrlo popularnih budnica: ‘Kad zazvone dubrovačka zvona’, ‘O, sveti Vlaho«, skladao je suitu ‘Dubrovački kantuni’ koju je s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom snimio na CD-u.« I kako je dobro zaključeno, odlaskom gospara Đele Jusića Hrvatska je ostala bez jednoga od svojih najvećih glazbenih imena.
Ostaju glasovite Jusićeve riječi: »Rušili su hotele, ali nisu nam uspjeli uništiti srce i osmijeh, organizirali smo klape, zbor, orkestar, zbor Libertas, djecu Maloga raspjevanoga Dubrovnika. Obilazili smo skloništa, bunkere i bolnice. Te scene ne mogu se zaboraviti. Padale su granate, a mi smo sve radili za dišpet. To je bilo naše pucanje po njima. Plašili su me kao maloga gromovima, a to je bila najljepša muzika prema njihovu bombardiranju. Ja sam Hrvat musliman, inače Dubrovnik nije bio opterećen kakve je tko vjere, u biti molitve su iste. Ovdje ste lako mogli skončat od granata i snajpera, a živio sam u najopasnijem dijelu grada. Nije samo dišpet uzest pušku, ali smo uzeli oružje koje nama priliči, a meni je priličila glazba. Došao sam sa zadnjim zrakoplovom iz Zagreba i više nije bilo leta. Mogu mi zamjerit oni koji nisu bili ovdje jer su siromašniji za jedno veliko iskustvo.«
Kada se govori o budućnosti jedne zemlje, govori se o mladima, ali i o onim najmlađima, pa je lijepo čuti da se gradi ili obnavlja 500 vrtića, većinom u malim gradovima, iz fondova Europske unije. Kako piše Lidija Kiseljak u tekstu objavljenom na portalu Gradonačelnik.hr, zbog sve jače svijesti o demografskim mjerama posljednjih godina gradovi povećavaju i proračunska izdvajanja za vrtiće te provode mjere kojima podižu standarde predškolskoga odgoja – od gradnje vrtića do sufinanciranja boravka, pa i produljenoga boravka djece u vrtiću, uvođenjem novih aktivnosti sve do zabave, i opreme potrebne za rad. Analizirajući podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2017. koji su gradovi najviše izdvajali za predškolsko obrazovanje, među top-deset gradova s najvećim izdavanjem po udjelu u proračunu vode mali i srednji gradovi, a jedini veliki grad među njima je Velika Gorica. Čak kada se gleda po izdvajanju iz proračuna. Ljestvicu predvodi grad Požega sa 17,6 posto proračuna izdvojenoga za vrtiće, a sredstva se uglavnom iskoriste za podmirenje troškova boravka djece u jaslicama i vrtićima. Istodobno grad sa 600 kn mjesečno po djetetu sufinancira boravak u privatnim vrtićima. Nakon Požege po proračunskom izdvajanju za vrtiće ističu se Klanjec, Vodnjan, Dugo Selo, Bjelovar i Oroslavlje. Bjelovar prema podatcima za 2017. s izdvojenih 9,2 milijuna kuna peti je grad u državi po proračunskom izdvajanju za vrtiće, pa će biti vrlo zanimljivo vidjeti gdje će se pozicionirati u analizama sljedećih godina s obzirom na to da je samo u 2018. godini za predškolski odgoj uložio 23,5 milijuna kuna, a u proračunu je osigurao čak 30,2 milijuna kuna. Jedna od važnih mjera grada snižavanje je cijena vrtića, koja je u godinu dana snižena čak dva puta.
I službeno je započelo iznimno stresno razdoblje za maturante u kojem moraju položiti ispite državne mature i uspješno se izboriti za mjesto na željenom fakultetu. Počeli su ispiti državne mature, piše u Večernjem listu Lana Kovačević, koje će učenici završnih razreda srednjih škola iz obveznih izbornih predmeta pisati u iduća četiri tjedna, odnosno do 28. lipnja kada se pišu posljednja dva ispita, oba s liste izbornih – glazbeni i etika. Ove će godine na ispite državne mature, koji se provode u 374 srednje škole diljem Hrvatske, izići 34 189 pristupnika, što je 1900 maturanata manje nego što ih je na ispite državne mature izišlo prošle godine – kada je na ispit koji prije svega za gimnazijalce svjedoči kraju srednjoškolskoga obrazovanja izišlo 36 069 maturanata. Od ukupnoga broja ovogodišnjih pristupnika njih 5510 su kandidati koji su prethodnih godina polagali maturu, a ove je godine ponavljaju radi boljih rezultata, ili uopće radi prolaznosti. Ispit iz hrvatskoga jezika na višoj razini polagat će tako 21 697 maturanata, a osnovnu razinu toga predmeta pisat će 9805 učenika. Za višu razinu matematike odlučilo se 10 853 pristupnika, a osnovnu razinu toga predmeta polagat će 21 128 pristupnika. Što se pak izbornih predmeta tiče, najviše je maturanata prijavilo fiziku, na te će ispite 7900 učenika. Na popisu najviše prijavljenih izbornih predmeta jesu biologija, politika i gospodarstvo, psihologija i kemija, koju će rješavati 3627 maturanata. Ovogodišnju generaciju maturanata očekuju i promjene po pojedinim predmetima – tako na ispitu iz matematike ne smiju se koristiti ni kutomjerom ni šestarom, što je lanjska generacija smjela, a mogu se koristiti ravnalom ili trokutom. Uporaba kutomjera i šestara zabranjena je i maturantima koji će na ispit iz fizike. Ovogodišnja generacija pristupnika prva je generacija koja će ispite polagati kemijskim olovkama koje će dobiti od Nacionalnoga centra za vanjsko vrjednovanje, koje po završetku ispita moraju vratiti. Dio je to sigurnosnih razloga uvedenih nakon što je prošle godine ulovljena maturantica koja je na ispitu iz matematike varala tako što je u olovci imala kameru, a preko slušalica je dobivala odgovore.
»Prošle smo se godine suočili s korištenjem tehnologije pri prepisivanju, na što smo ove godine morali odgovoriti. Pojednostavnili smo pribor iz matematike, fizike i kemije te tako učenik na stolu sada može imati samo jedan trokut ili ravnalo i džepno računalo propisanih karakteristika«, poručili su iz Nacionalnoga centra za vanjsko vrjednovanje koje je zaduženo za provođenje državne mature. I dok s jedne strane iz Nacionalnoga centra budno paze na potencijalne prijevare za pisanja ispita, ove godine u Odjelu za organizaciju i provođenje ispita državne mature odlučili su promijeniti još jedno važno pravilo: učenici kojima su poništeni ispiti više ne će morati čekati dvije godine na ponovno polaganje svih ispita. Na ponovni ispit ti će učenici moći na sljedećem roku. Ove će godine na ispite državne mature šestero slijepih maturanata za koje su ispiti pripremljeni na brajci, a maturi će pristupiti ukupno 750 učenika s teškoćama u razvoju, za koje su ispiti državne mature prilagođeni njihovim specifičnim teškoćama. Državnu maturu pratit će i šezdeset novoimenovanih koordinatora, a ispite maturanata ocjenjivat će 1216 ocjenjivača.
