Papinski blagoslov »Urbi et Orbi« (»Gradu i svijetu«) jedna je od tradicija proslave Uskrsa u Vatikanu. Papa Franjo tako će posljednjega dana ožujka ove godine 24. put u svojem pontifikatu blagosloviti grad Rim i cijeli svijet te uputiti uskrsnu poruku s vatikanskoga Trga sv. Petra. »Urbi et Orbi« smatra se najpoznatijim katoličkim blagoslovom, gotovo svi su za njega čuli.
Prvo mjesto gdje se spominju riječi »Urbi et Orbi« one su u naslovu bazilike sv. Ivana Lateranskoga, koja označava rimsku katedralu i prvu rimsku baziliku koju je dao izgraditi car Konstantin. Ta je bazilika proglašena »majkom i glavom svih crkava grada Rima i čitava svijeta«. Formulacija »Urbi et Orbi« proizlazi iz dviju riječi: »urbi«, što je dativni oblik latinskoga »urbs« i znači »gradu«, a odnosi se na činjenicu da papa među više naslova koje nosi ima i onaj rimskoga biskupa.
»Orbi« se može prevesti i kao »zemaljski krug« i odnosi se na širenje učinka blagoslova: počevši od Rima pa preko cijeloga svijeta.
»Urbi et Orbi« zapravo su riječi tradicionalnoga blagoslova koje izgovara papa na latinskom jeziku, obično se odvija nakon mise s papom i zaseban je obred koji započinje u podne. U suvremeno doba podjeljuje se uz svetkovinu Uskrsa i Božića te na završetku konklava kod obraćanja novoga pape. Molitva koja se šalje sa središnje lože bazilike sv. Petra dopire do mnogih ljudi, ne samo onih okupljenih na Trgu sv. Petra koji Papin blagoslov primaju izravno, nego i onih koji ga prate preko radija, televizije i novih komunikacijskih sredstava.
No nije uvijek bilo tako. Taj je blagoslov tijekom povijesti doživljavao različite promjene. Pape su se i prije nego što su to omogućavala moderna sredstva komunikacije obraćali svim vjernicima. Kako bi svojim blagoslovom doprli do što većega broja ljudi, »Urbi et Orbi« se mnogo češće podjeljivao. Papin blagoslov i »povlasticu« potpunoga oprosta od vremenite kazne koja uz njega ide mogao je primiti svatko tko je mogao vidjeti i čuti papu, pa su u tu svrhu uz bazilike izgrađeni i posebni balkoni (lože) s kojih se Sveti Otac mogao vidjeti.
»Temeljna karakteristika blagoslova ‘Urbi et Orbi’ jest da se uz njega može dobiti potpuni oprost od vremenitih kazna. Naši su grijesi oprošteni u sakramentu pomirenja, koji nas ponovno dovodi u stanje Božje milosti. No nered koji je grijeh izazvao još treba popraviti i nadoknaditi, pokorom naloženom u sakramentu, dobrim djelima i čišćenjem u čistilištu.
Blagoslov ‘Urbi et Orbi’ i drugi potpuni oprosti u potpunosti otpuštaju od vremenitih kazna. Za dobivanje oprosta važno je pokajati se za grijehe i odlučiti se što prije ispovjediti i primiti pričest. Blagoslov ‘Urbi et Orbi’ djelotvoran je za svakoga tko ga prima s vjerom i predanošću«, pojašnjava prof. Johannes Grohe s Papinskoga sveučilišta sv. Križa. I dok je nekada oprost dobivao samo onaj tko je bio fizički prisutan na Trgu sv. Petra, pape su omogućili da potpuni oprost može primiti i onaj tko »Urbi et Orbi« prati na radiju, televiziji ili pak preko interneta.
Značajnu novost u uskrsnom i božićnom papinskom blagoslovu donio je papa Pavao VI. On je blagoslov dopunio i blagdanskim čestitkama vjernicima diljem svijeta koje im je uputio na mnogobrojnim jezicima. Njegovi nasljednici papa Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. također su čestitali Uskrs ili Božić na više desetaka jezika. Papa Franjo nije nastavio tu tradiciju, ali se poput svojih prethodnika uvijek obraćao svijetu kratkim govorom prije blagoslova u kojem se obično poziva na mir u svijetu.
