PATRICIJA IVIČIĆ, PREDSJEDNICA STUDENTSKOGA ZBORA ZAGREBAČKOGA KBF-a »I danas se može biti dosljedan vjernik«

Snimio: M. Erceg | Patricija Ivičić
Osim diplome kojom je potvrdila završetak preddiplomskoga studija, uručena joj je i nagrada za završni rad, naslovljen »Program Teen STAR kao oblik dalje priprave za brak i obitelj«, te priznanje za organizaciju studenskih karitativnih radionica u došašću uz kuću »Emaus« i s. Helu Jurnečku.

Na ovogodišnjoj tradicionalnoj proslavi Dana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta početkom ožujka uručene su nagrade i priznanja brojnim studenima za njihovu izvrsnost u rezultatima studiranja. Među nagrađenima bila je i Patricija Ivičić, predsjednica Studenskoga zbora zagrebačkoga KBF-a i studentica prve godine diplomskoga studija teološko-religijskih znanosti, koja je s Dana fakulteta odnijela trolist vrijednih priznanja. Osim diplome kojom je potvrdila završetak preddiplomskoga studija, uručena joj je i nagrada za završni rad, naslovljen »Program Teen STAR kao oblik dalje priprave za brak i obitelj«, te priznanje za organizaciju studenskih karitativnih radionica u došašću uz kuću »Emaus« i s. Helu Jurnečku.

Otvoriti vrata Crkve svim mladima

Povod za razgovor bio je angažman studenata zagrebačkoga KBF-a u organiziranju Susreta hrvatske katoličke mladeži u svibnju koji je Zagrebačka nadbiskupija zbog poznatih razloga bila primorana odgoditi za bolja vremena. Iako i zagrebački KBF, kao i sve druge obrazovne ustanove u Hrvatskoj, sada radi u nekoj vrsti »hladnoga pogona«, njegove redovite aktivnosti nisu ugašene. »U ovoj teškoj situaciji i naš se fakultet prilagodio te provodi nastavu posredovanjem interneta. Ona se provodi preko više različitih platforma, kao što su ‘Merlin’, ‘Jitsi’ i ‘Zoom’. Profesori se trude što je više moguće izlaziti u susret studentima pa smišljaju i druge načine kako bi se na najbolji mogući način mogla održavati nastava na daljinu«, objasnila je.

Graditelji mostova među ljudima
Srž pak poslanja zagrebačkoga KBF-a sugovornica vidi u obrazovanju mladih za život i djelovanju u suvremenoj Crkvi i društvu. »U današnjem društvu Crkva se često nalazi pred brojnim izazovima i teškoćama, a njih smo pozvani premostiti zajedno. Mladi su budućnost društva, stoga za njih treba i ima mjesta u današnjoj Crkvi. Praktičnom nastavom u dječjim vrtićima, školama, župama i drugim ustanovama fakultet nam otvara prostor za pronalazak svoga mjesta u Crkvi. Uz to, papa Franjo nas podsjeća da su mladi ne samo budućnost, nego i sadašnjost Crkve. Papa nas poziva i da budemo graditelji mostova među ljudima i živimo otvoreni za dijalog i kulturu susreta.«
Uz brojna teološka, filozofska, psihološka i pedagoška znanja, za studenticu Ivičić ipak je najvažnija spoznaja koju je primila od KBF-a da je moguć život u zajedništvu sa svim ljudima, kakvi god oni bili. »Znanje kako dijalogizirati s drugima i drugačijima po meni je za vjerski život veoma važno. Na našem se fakultetu znatno promiče ekumenizam te nas se poučava kako komunicirati s pripadnicima drugih religija i kako ih poštovati i razumjeti. Današnje društvo obiluje različitim religijama, a migracije su postale svakodnevica i zato je vrlo važno pronaći zajednički jezik s ljudima koje susrećemo. Preduvjet da bismo nekoga razumjeli jest da ga najprije upoznamo. S time smo imali iskustva tako što nas je fakultet povezivao i s pripadnicima drugih religija. No danas nije izazov samo u tome kako komunicirati s onima koji vjeruju, nego kako komunicirati i s onima koji ne vjeruju. U današnjem društvu brojni se ljudi deklariraju i kao ateisti, a mi smo kao kršćani pozvani približiti se i njima, razumjeti ih i ljubiti. Ateizam je za nas katolike izazov i treba se suočiti s njime, a da bismo to mogli, moramo imati otvoreno srce.«

Poslanje zagrebačkoga KBF-a povezala je i s vlastitim iskustvima s prethodnih susreta hrvatske katoličke mladeži. »Naime, srž je svakoga susreta bila otvaranje vrata Crkve svim mladima, uključujući i one koji nisu revni vjernici. Osobno sam svjedočila da su na susrete dolazili i mladi koji uopće nisu bili vjernici, nego su se na poziv prijatelja odvažili sudjelovati na takvu druženju. Mnogima od njih ti su susreti pomogli da vide kakva je Crkva zapravo i da vide da postoje mladi koji doista iskreno žive u vjeri, otvoreni Kristu i Crkvi.

»Osobno sam svjedočila da su na susrete dolazili i mladi koji uopće nisu bili vjernici, nego su se na poziv prijatelja odvažili sudjelovati na takvu druženju. Mnogima od njih ti su susreti pomogli da vide kakva je Crkva zapravo i da vide da postoje mladi koji doista iskreno žive u vjeri, otvoreni Kristu i Crkvi. Ima i onih koji na susrete doslovno zalutaju, a ipak otkriju nešto neočekivano.«

Ima i onih koji na susrete doslovno zalutaju, a ipak otkriju nešto neočekivano«, rekla je, napominjući da je to važno jer se mnoge mlade koji su aktivni u Crkvi nastoji prikazati kao zaostale i zatvorene ili ih se izruguje.

Čega se imamo bojati?

Premostiti jaz između iskrenoga življenja kršćanskih vjerskih istina i življenja u suvremenom svijetu sugovornica vidi u Isusovim riječima: »U svijetu, ali ne od svijeta« (Iv 17, 16). »Ta rečenica najbolje sažima odgovor na tako složeno pitanje jer govori o tome da mi kao katolici jesmo u svijetu, ali nismo od ovoga svijeta, pa u skladu s tim moramo premostiti razlike između življenja vjerskih istina i života u suvremenom svijetu. I danas se može biti dosljedan vjernik, živjeti prema evanđelju i biti svjedok Isusa Krista, samo trebamo imati hrabrosti. Krist nam također govori: ‘U svijetu imate patnju, ali hrabri budite, ja sam pobijedio svijet (Iv 16, 33). Unatoč napadima ovoga svijeta moramo se držati naših ideala i moralnih vrjednota te na taj način braniti svoju vjeru. Ako je naš Spasitelj pobijedio svijet, čega se imamo bojati? Razlika, kao i protivnika vjere i svega religijskoga, bilo je i bit će, ali to nas ne smije obeshrabriti. Naš uzor je Isus Krist i njegov model ponašanja trebali bismo slijediti, stoga nam je prianjati uz Riječ Božju i ustrajati u dobru.«

Potrebni su svetci u trapericama i tenisicama

Sličnu je poruku »vanjskomu« svijetu KBF odaslao i na protekloj smotri Sveučilišta u Zagrebu u studenom prošle godine. »Fakultet smo predstavljali u znaku misli pape Franje o tome da su nam danas potrebni svetci u trapericama i tenisicama. Time smo željeli pokazati da nismo zatvorena institucija i da nas drugi nepotrebno smještaju u određene okvire. Biti svetac u trapericama i tenisicama znači da se danas može biti dosljedan vjernik, a da to ne uključuje navodnu uštogljenost i rezerviranost. Maturantima i svim zainteresiranima nastojali smo pokazati da smo i mi komunikativni, otvoreni i susretljivi. Potvrda da smo u tome uspjeli zasigurno je i posebno priznanje za susretljivost i komunikativnost na smotri, koje smo dobili od rektora Damira Borasa.

Poruku »vanjskomu« svijetu KBF je odaslao i na protekloj smotri Sveučilišta u Zagrebu u studenom prošle godine. »Fakultet smo predstavljali u znaku misli pape Franje o tome da su nam danas potrebni svetci u trapericama i tenisicama. Time smo željeli pokazati da nismo zatvorena institucija i da nas drugi nepotrebno smještaju u određene okvire«, kaže nagrađena studentica.

Trudili smo se predstaviti KBF u takvu svjetlu. Prije krize s koronavirusom s profesorima smo obišli i više srednjih škola i predstavili naš fakultet i mimo vjeronaučne nastave, a dobili smo pozitivne povratne informacije. Mimo nastave možemo se pohvaliti i brojnim aktivnostima, kao što su zborovi, glumačka skupina, pisanje za studentski časopis ‘Spectrum’, športske aktivnosti… Srednjoškolci su nerijetko i iznenađeni da će takvo nešto pobliže upoznati i na KBF-u.«

Kamo nakon KBF-a?

Studenti teologije svoje »mjesto pod suncem« u svijetu rada često vide u medijskoj sferi. »Iako je uglavnom riječ o katoličkim medijima, uloga teologa na javnoj sceni danas je posebno važna. Naime, može se govoriti da su mediji u svojevrsnoj krizi jer se u njima propagiraju svakakve stvari, pa su potrebni i oni koji će se zalagati za odašiljanje moralnih vrijednosti.« KBF, dodala je, nastojao se prilagoditi novim vremenima i učiniti svoje studente kompetentnijima za više poslova, nevezano za crkvene institucije ili vjeronaučnu nastavu, i uvođenjem novih studijskih modula. »Novi modul Crkvena i kulturna dobra, koji se izvodi u sklopu Teološko-religijskih znanosti, već je dao konkretne plodove suradnjom našega fakulteta i više muzeja koji su otvorili svoja vrata studentima za praksu. Zasad sam čula samo pozitivna iskustva«, zaključila je Patricija Ivičić.