PLODAN U DOMOVINI I EMIGRACIJI 2. srpnja 1997. – umro znameniti enciklopedist Pavao Tijan

Među istaknutim hrvatskim enciklopedistima neizostavno je ime Pavla Tijana

Rođen je 15. lipnja 1908. u Senju, gdje je pohađao gimnaziju. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studirao je od 1926. do 1930. slavistiku i narodnu povijest. Već od 1923. bio je suradnik »Luči«, aktivan je u »Domagoju«, čiji je predsjednik 1929., a djelovao je i među »Orlovima«. Pisao je u »Hrvatskoj Prosvjeti«, »Narodnoj politici«, »Hrvatskoj straži«, »Našoj slozi« i dr. Bio je pomoćni urednik izdanja HKD sv. Jeronima, privatni učitelj i profesor na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Godine 1938. bio je među pokretačima društva »Hrvatski jezik«, kada započinje raditi i kao pomoćnik dr. Mati Ujeviću u epohalnom projektu »Hrvatske enciklopedije«. Od 1941. do 1945. bio je književni tajnik Hrvatskoga izdavalačkoga bibliografskoga zavoda, preteče današnjega Leksikografskoga zavoda, u kojem uređuje niz »Svjetski klasici« i ukupno pedeset četiri razna izdanja. Od travnja 1944. do kraja rata bio je pročelnik visokoga školstva i prosvjete NDH te jedan od utemeljitelja sarajevskoga sveučilišta.

U svibnju 1945. napustio je Hrvatsku. U Rimu s drugim intelektualcima sastavio je na latinskom spomenknjigu o stradanju hrvatskoga naroda »Martyrium Croatiae«. U Vatikanu je pohađao studij paleografije, diplomatike i arhivistike te djelovao kao predsjednik hrvatske Katoličke akcije. Godine 1947. pozvan je u Madrid na Međunarodni odjel za moderne kulture. Bio je član Visokoga vijeća za znanstvena istraživanja. Od 1954. djelovao je na institutu »Miguel de Cervantes«. Uz ostalo, uredio je europski svezak »Geografica Universal« te biografsko djelo »Kovači suvremenog svijeta« i izradio nacrt za veliku katoličku enciklopediju »Gran Enciclopedia«. Za enciklopedijsko izdanje »Glavne struje suvremene filozofske misli« napisao je veliku studiju o filozofskoj misli u Hrvata. Izradio je prvi temeljit plan za zbornik »Croatia – Land, People, Culture«. Posebno se vrijednom smatra velika studija »Kriza liberalizma u Srednjoj Europi«. Pisao je u emigrantskim časopisima »Hrvatskoj reviji«, »Osobi i Duhu«, »Hrvatskom kalendaru«, »Glasu sv. Antuna«, »Studia Croatica« i dr. te u španjolskoj, talijanskoj i američkoj periodici. Bio je suutemeljitelj Croatia Academica Catholica u Madridu te Zajednice Hrvata u Španjolskoj. U samostalnoj Hrvatskoj objavljuje u »Hrvatskoj reviji«, »Maruliću« i »Senjskom zborniku«.

Umro je 2. srpnja 1997. i pokopan u Madridu. (L)