UZ POČETAK NASTAVE Da boravak u obitelji ne postane produženi školski boravak

Snimio: B. Čović | Osnovna škola Lotrščak, škola za dječake

Kada školsko zvono označi početak još jedne školske godine, za mnoge roditelje ponovno počinje vrijeme učenja, pružanja podrške djeci u rješavanju zadaća… Duge ljetne praznike kada su djeca bila oslobođena školskih i izvannastavnih aktivnosti zamjenjuju kraći dani – ne samo meteorološki koji ujesen donose manje dnevnoga svjetla, nego i po vremenu koje ostaje za međusobno slobodno druženje roditelja i djece zbog obveza. Kako škola kao odgojno-obrazovna ustanova roditeljima pomaže u odgajanju, koliko u tom pogledu mogućnost upisivanja produženoga boravka može pomoći roditeljima, kako osloboditi vrijeme za obitelj i djecu i da sve ne bude podređeno pisanju zadaće i školi – provjerili smo u dvije katoličke osnovne škole koje njeguju različite pristupe u radu: prvoj katoličkoj osnovnoj školi u Šibeniku te školi Lotrščak u Zagrebu koju pohađaju samo dječaci.

Roditelji nositelji organizacije vremena

Da je svaka, pa i katolička škola produžena ruka roditelja i obitelji općepoznata je stvar koja se može iščitati iz definicije škole kao odgojno-obrazovne ustanove, no doživljavaju li roditelji i učenici na taj način posao učitelja i nastavnika? U šibenskoj katoličkoj školi koja ovoga rujna započinje desetu nastavnu godinu trude se povezivati roditelje sa školom kroz različite projekte u razrednim odjeljenjima, organizirajući predavanja, radionice, ali i hodočašća za obitelj.

»Slušajući roditelje, teško je procijeniti koliko domaćih uradaka žele i smatraju optimalnim za svoje dijete. Nekima je previše i jedna zadaća, a drugima premalo i više zadaća. Roditelji su glavni nositelji organizacije vremena nakon školskoga i radnoga dana u obitelji«, kaže ravnateljica šibenske katoličke škole s. Mandica Starčević

Ravnateljica s. Mandica Starčević kaže da za zajedništvo obitelji treba postaviti prioritete koji će ponekad tražiti odricanja od ustaljenih navika, što nije uvijek jednostavna zadaća. »Samo vrijeme za obitelj ovisi o svakom učeniku i svakoj pojedinoj obitelji. Ovisno na kojem radnom mjestu rade roditelji i koliko tijekom radnoga tjedna mogu posvetiti i izdvojiti vrijeme za aktivno obiteljsko zajedništvo. Slušajući roditelje, teško je procijeniti koliko domaćih uradaka žele i smatraju optimalnim za svoje dijete. Nekima je previše i jedna zadaća, a drugima premalo i više zadaća. Iako škola nudi cijeli spektar izvannastavnih aktivnosti, mnoga djeca pohađaju i mnoge izvanškolske aktivnosti na koje ih roditelji vode više puta tjedno i uključuju prema željama djece. Roditelji su glavni nositelji organizacije vremena nakon školskoga i radnoga dana u obitelji«, kaže ravnateljica škole u koju roditelji djecu dovoze s područja cijeloga Šibenika.

Razvijati samopoštovanje, odgovornost…

U njihovoj je školi omogućeno da učenici razredne nastave pohađaju produženi boravak te tijekom toga programa većinom riješe sve školske obveze. Nije riječ samo o pisanju domaćih zadaća, kako se često doživljava program produženoga boravka. Ravnateljica pojašnjava: »Rad u produženom boravku znatno je drugačiji od klasične nastave, ali i cjelovitiji i bogatiji. Učiteljice u produženom boravku, prateći ritam učenika, kreiraju vježbe i zadaće pomoću kojih provode satove učenja i ponavljanja. Cilj je naučiti učenike kako učiti te prilagodbom nastavnih metoda kod učenika razvijati samopoštovanje, samopouzdanje, odgovornost, povjerenje, znatiželju, snalažljivost… Neprestano se izmjenjuju igra, učenje i rad.«

Uspjeh, razvoj i rast učenika

»Kod nas je specifičnost rad u oratoriju – preuzet iz salezijanske odgojne metode rada s djecom i mladima. Obje učiteljice – i jutarnja u nastavi i poslijepodnevna u produženom boravku – u ravnopravnom su položaju prema učenicima i roditeljima. Za dobrobit učenika treba surađivati kako bi se postigao krajnji cilj – uspjeh, razvoj i rast učenika. Odgojna je dimenzija produženoga boravka i učitelja u njoj golema i prepoznata u katoličkim školama.«

Slično kao i u drugim javnim školama, nakon četvrtoga razreda i prelaskom u predmetnu nastavu više nije moguće pohađati cjelodnevni boravak u šibenskoj katoličkoj osnovnoj školi, no roditeljima koji traže da njihova djeca u školi imaju osiguran objed i da napišu domaću zadaću to je omogućeno organizacijom zaduženja učitelja. Kao katolička škola brigu i važnost zajedničkoga obiteljskoga vremena često ističu u svojem radu, kaže ravnateljica i nastavlja: »Na svakom individualnom razgovoru i na roditeljskim sastancima naglašava se potreba zajedničkoga obiteljskoga vremena. I mi kao škola organiziramo nekoliko događaja na kojem se produbljuje zajedništvo roditelja, učenika i djelatnika. Prošle školske godine učiteljice pojedinih razrednih odjela uvele su praksu pozivanja roditelja učenika da održe kreativnu radionicu ili učenicima predstave na zanimljiv način svoj profesionalni rad. Tako su i drugi učenici upoznali bolje druge roditelje iz razreda. U jednom razredu roditelji su dobili zadaću prisjetiti se igara koje su igrali u djetinjstvu i naučiti svoju djecu tim igrama, a učenici svoje razredne kolege. Bilo je veselo! Roditelji jednoga razreda, na poziv i pod vodstvom učiteljice, pripremili su lektirno djelo kroz lutkarsku predstavu. Praksu ćemo nastaviti i dalje i proširiti je na veći broj razrednih odjela.«

Izvannastavne aktivnosti dovode u školu

Čuvanje obitelji i mogućnost da nakon odgojno-obrazovnoga rada škole obitelj može biti obitelj – u srži je rada osnovne škole Lotrščak iz Zagreba koju su pokrenuli roditelji ujedinjeni u vjerničkom društvu Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje (RINO). Kako bi se postigao balans između školskih obveza i slobodnoga vremena u obitelji te uštedjelo vrijeme koje se troši na razvoženje djece na različite aktivnosti, u OŠ Lotrščak pokušavaju dovesti što više izvannastavnih aktivnosti i na taj način pomoći obiteljima da imaju što više vremena za sebe.

Kako bi se postigao balans između školskih obveza i slobodnoga vremena u obitelji te uštedjelo vrijeme koje se troši na razvoženje djece na različite aktivnosti, u OŠ Lotrščak pokušavaju dovesti što više izvannastavnih aktivnosti i na taj način pomoći obiteljima da imaju što više vremena za sebe

Specifičnost katoličke škole Lotrščak, govori ravnatelj Marin Divić, jest što djeca u njoj mogu boraviti cijeli dan: od 7 do 17 sati, pa su im osigurana i tri obroka – doručak, ručak i užina i sve je organizirano kao mali internat. Iako nastava počinje u 9 sati, neki roditelji djecu dovoze ranije zbog posla, a u tom su vremenu organizirane radionice u sklopu produženoga boravka te druge izvannastavne aktivnosti. »Odgojno-obrazovni rad u školi, uz jako dobru organizaciju, omogućuje da obitelj nakon nastave može biti obitelj. Naravno, ima učenika koji nakon nastavnoga procesa trebaju doma učiti, posebno ako im treba veći poticaj za čitanje. Ideja je da učenici u školi u sklopu produženoga boravka ili dok čekaju roditelje da dođu po njih riješe svu zadaću. Sustavom mentorstva pokušavamo učenike naučiti da budu aktivni sudionici nastavnoga procesa, što znači da će rijetko kada trebati imati domaću zadaću. Ako dijete aktivno sudjeluje na nastavi, onda dodatno uvježbavanje kroz domaće zadaće nema previše smisla, posebno za razrednu nastavu«, kaže ravnatelj Divić. 

Sustav mentorstva

Trude se kao škola biti potpora roditeljima u odgoju, ali i naglašavati da roditelji moraju biti aktivni sudionici u obrazovanju vlastite djece, pa je potrebno da roditelji navečer provjere je li učenik rasporedio udžbenike i bilježnice za sutrašnji dan, da prelistaju zadaće koje je dijete napravilo u školi. U tom smislu velika im je pomoć sustav mentorstva, jer svaki učenik ima mentora koji prati njegov odgojni rast, vrline, obrazovanje. »Da se ne bi dogodilo da roditelji zaborave koliko se škola trudi da obitelj nakon odgojno-obrazovnoga rada škole može biti obitelj, kroz mentorstvo se razvija plan. On nekada uključuje da majka provede vrijeme nakon škole s djetetom ili da otac odvede cijelu obitelj na zajednički vikend ili da učenika nagrade odlaskom u kino ili lunapark, da večeraju skupa ili pak odu preko tjedna s učenikom na misu. Mnogo je različitih savjeta koji proizlaze iz individualnih potreba pojedinca, učenika«, objašnjava ravnatelj Divić.

Cjelodnevni boravak u školi, kako svjedoče u Lotršćaku, služi im kao izvor informacija za mentorstvo s roditeljima. »Važno je vidjeti dijete kako se ponaša pri izvršavanju domaće zadaće i slušanju učiteljevih uputa, kakvo je za ručkom, koji su njegovi talenti, u čemu je manje dobro… Vertikala za odgoj u obitelji i u školi jest rast u vrlinama. I tu leži komplementarnost obiteljskomu odgoju. Vrlo je važno mentorstvo s roditeljima. Upravo ono pomaže da vidimo dijete u dvije najvažnije odgojno-obrazovne sredine u njegovu životu – obitelji i školi. I tako pristupamo svakoj obitelji i učeniku. Mentorstvom pokušavamo pozitivno učiniti još boljim, a ono manje dobro promijeniti ili popraviti«, zaključuje ravnatelj Divić.

 

RIJEČ STRUČNJAKA: Ivanka Tišljar, pedagoginja u OŠ Ivana Cankara u Zagrebu
Roditelji traže pomoć u učenju i rješavanju zadaća
Oblik produženoga boravka teško je provediv u predmetnoj nastavi zbog nepostojanja odgovarajućih materijalnih uvjeta u školama, ali neki obuhvatniji oblik pomoći u učenju i rješavanju domaćih zadaća – osim jednosatne tjedne dopunske nastave – objeručke bi prihvatila većina roditelja.
Na prvi pogled se čini da škola tijekom nastavnoga tjedna ne ostavlja dovoljno slobodnoga vremena roditeljima i djeci u zajedničkom druženju. Tu su osim pisanja domaćih zadaća i učenja i druge obveze, kao primjerice izvanškolske i druge aktivnosti u koje su djeca uključena. No mnogo ovisi o roditeljima i njihovoj spremnosti da nakon napornih poslovnih obveza smognu snage i posvete se kvalitetnom druženju sa svojom djecom. To može biti razgovor i podrška u pisanju domaće zadaće i provjera naučenoga, a nakon toga obveznoga dijela, i opuštanje u zajedničkim aktivnostima. Naš je sustav školovanja takav da zbog opširnosti nastavnih sadržaja domaće zadaće služe i kao oblik učenja, ponavljanja te razumijevanja obrađenoga nastavnoga sadržaja i nemaju nužno negativno značenje.
Vremena uvijek ima, samo je pitanje njegove dobre usklađenosti između roditeljskih i djetetovih obveza. Roditelji se mogu dogovoriti da dijete samostalno napiše domaću zadaću, a oni nakon povratka provjere i pomognu djetetu ako nešto nije razumjelo. I to je dobar način obostrane komunikacije, a poslije obveza mogu nastaviti raditi ono u čemu uživaju. Nije dobro kada dijete čeka roditelja s nenapisanom domaćom zadaćom, što može dovesti do međusobnih napetosti, predbacivanja i nezadovoljstva.
Dopunjavanje škole i obitelji
Škola ne može preuzeti ulogu obitelji niti bi to smio biti njezin cilj. Kućni red i pravila škole roditelji mogu kod kuće podržavati ili ne, no na roditeljima je odgovornost za odgoj i dobrobit vlastite djece. Dijete nasreću ipak provodi puno više vremena kod kuće nego u školi. I uvijek je presudna kvaliteta, a ne količina zajednički provedenoga vremena. U idealnom smislu obitelj i škola trebale bi se dopunjavati jer je obostrani cilj zdrav razvoj svakoga djeteta u kvalitetnu osobu, korisnu svojoj obitelji i zajednici.
Produženi dnevni rad nakon redovite prijepodnevne nastave, ako je dobro organiziran i kvalitetno vođen, daje zaposlenim roditeljima osjećaj sigurnosti zbog organizirane brige za dijete, a dijete osposobljuje za samostalno učenje i razvoj socijalnih vještina s vršnjacima. Nakon produženoga boravka i napisane domaće zadaće ostaje druženje s roditeljima uz razgovor o proteklom školskom danu. Manji broj škola ima organiziran produženi boravak u četvrtom razredu, što ovisi o materijalnim uvjetima škole i interesima roditelja. Nakon četvrtoga razreda učenici viših razreda polaze dvosmjensku ili trosmjensku nastavu. Oblik produženoga boravka u razrednoj nastavi teško je provediv u predmetnoj nastavi zbog nepostojanja odgovarajućih materijalnih uvjeta u školama, ali neki obuhvatniji oblik pomoći u učenju i rješavanju domaćih zadaća – osim jednosatne tjedne dopunske nastave – objeručke bi prihvatila većina roditelja, jer bi se oslobodili teške obveze pomaganja u rješavanju zahtjevnih domaćih zadaća i uvježbavanja sadržaja ili plaćanja instrukcija.

IZVORGlas Koncila br. 35/2017.
Prethodni članakUČIMO MOLITI U OBITELJI Kako sastaviti vlastitu obiteljsku molitvu?
Sljedeći članakUZ NEUSPJELI SKUP TZV. ANTIFAŠISTA Zašto oporba nije iskazala počast svim žrtvama?