Gledati naprijed i upuštati se u predviđanja nije zahvalna zadaća pa smo zagledani u kalendar 2023. godine potražili događaje koji će u sljedećih 365 dana zasigurno »zasjati« zbog svoje važnosti, a pozitivno će usmjeriti vjernike i Crkvu. S usmjerenjem na obljetnice i prisjećanje na pojedine važne crkvene događaje ušli smo u godinu koja u pastoralnom smislu pruža mnogobrojne prilike, u godinu u kojoj će se – na razini univerzalne Crkve, ali i mjesnih Crkava u hrvatskom narodu – priređivati događaji koji bi mogli dovesti do jačanja zajedništva.
Nakon višegodišnjih priprema te različitih razina sinodskoga hoda na početku jeseni ove godine – od 4. do 29. listopada – održat će tzv. svjetska faza. Biskupi iz cijeloga svijeta na prvom od dva najavljena zasjedanja Biskupske sinode u Vatikanu raspravljat će o temi »Za sinodsku Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje«. Na europskoj, kontinentalnoj razini o sinodnosti u Europi savjetovanje će se održati od 5. do 12. veljače u Pragu s dvjestotinjak izaslanika biskupskih konferencija i crkvenih stvarnosti iz Europe. Kao referentni okvir poslužit će Dokument za kontinentalnu fazu sinode »Raširi prostor svojega šatora«. Iz svake europske zemlje, pa tako i iz Hrvatske, na skupu će sudjelovati predsjednik biskupske konferencije i još tri predstavnika biskupske konferencije, a na daljinu će se moći uključiti još deset predstavnika iz svake biskupske konferencije – sve s ciljem osnaživanja crkvenoga zajedništva.
Već četvrt stoljeća Crkva u Hrvata zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca časti kao blaženika. Tako će se ove godine u veljači po 25. put održati liturgijski spomendan blaženika Stepinca jer je u listopadu 1998. papa Ivan Pavao II. mučenika Stepinca uzdigao na čast oltara u Mariji Bistrici. U ovoj Stepinčevoj godini proslavit će se i 70. obljetnica njegova imenovanja kardinalom, iako nije želio otići u Vatikan na svečanost kreacije jer je već bio u krašićkom zatočeništvu i bojao se da mu vlasti ne bi dopustile povratak u Hrvatsku. Ipak, vjernici i svećenici od siječnja 1953. počeli su ga zvati uzoritim. Ove godine navršava se i još jedna obljetnica, 125 je godina od rođenja Alojzija Stepinca 8. svibnja 1898. u Brezariću u župi Krašić. Iako se do njegova groba zbog obnove zagrebačke prvostolnice ne može doći, to ne priječi rast štovanja blaženika Stepinca u hrvatskom narodu.
Papa Franjo je 13. ožujka 2013. pozdravio okupljene vjernike na Trgu sv. Petra jednostavnim pozdravom: »Buonasera.« Njegov je izbor uslijedio nakon povijesnoga presedana umirovljenja pape Benedikta XVI. dva tjedna ranije. U godini jubileja – prema najavljenim planovima – Papa će nadoknaditi odgođeno putovanje u Afriku, kao prvi prijavio se za sudjelovanje na Svjetskom danu mladih u Lisabonu u kolovozu, a spominju se i druga odredišta za putovanja. No planovi će ovisiti o zdravstvenom stanju pape Franje. Očekuje se i da će Papa u desetoj godini jubileja vođenja Crkve – u skladu s donesenom konstitucijom Praedicate Evangelium o reformi rimske kurije – imenovati nove prefekte dikasterija jer su trenutačno šestorica kardinala na čelu dikasterija prešla kanonsku dob od 75 godina.
Tri obljetnice proslavit će nacionalno marijansko svetište u Mariji Bistrici 2023. godine. Brježuljak ispred crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca s postajama križnoga puta započeo se postavljati prije 80 godina. Na inicijativu nadbiskupa Alojzija Stepinca i pod skrblju ustanove »Naša draga svetišta – Nadasve« 1943. počela se graditi bistrička Kalvarija, a postavljene su i prve četiri postaje izrađene u Italiji. Dvadeset godina ranije zagrebački nadbiskup Antun Bauer bio je zaslužan da se crkva u Mariji Bistrici proglasi manjom bazilikom (basilica minor). Učinio je to, danas sveti, papa Pio XI. 4. prosinca 1923. Nadalje, u rujnu 2023. proslavit će se tri stoljeća od prvoga zavjetnoga hodočašća vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj. Naime, 1723. godine na poticaj isusovca Ivana Šimatića organizirano je prvo zavjetno hodočašće i procesija vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu, u vrijeme velike suše, kada su ljudi strepili za svoje usjeve.
Nakon što je Hrvatska ostvarila svoju državnopravnu neovisnost i samostalnost te je Sveta Stolica među prvima priznala Hrvatsku u siječnju 1992. godine, godinu dana kasnije papa Ivan Pavao II. osnovao je Hrvatsku biskupsku konferenciju. Naime, hrvatski episkopat izradio je prijedlog za ustanovljenje HBK-a, a Sveta je Stolica dekretom od 15. svibnja 1993. za katoličke biskupije na području Hrvatske utemeljila Hrvatsku biskupsku konferenciju. »Vrhovni Svećenik Ivan Pavao II., Božjom Providnošću Papa, po savjetu Kongregacije za biskupe i saslušavši Odsjek Državnoga tajništva za odnose s državama, potvrdio je u skladu s odredbama prava uspostavu Konferencije biskupa Republike Hrvatske i prihvatio je njen Statut«, stoji u Dekretu o osnivanju HBK-a. Danas Hrvatsku biskupsku konferenciju čini 17 (nad)biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačka, Splitsko-makarska, Đakovačko-osječka i Riječka te jedna samostalna Zadarska nadbiskupija i Vojni ordinarijat.
Na Božić 2022. godine donesene su izjave i zaključci Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije koje će u 2023. godini biti predmet detaljnoga proučavanja i usvajanja jer se na 378 stranica nalaze mnogobrojne odluke koje obvezuju cijeli Božji narod i utječu na pastoralni i duhovni život Crkve zagrebačke. Življenje sinodnosti u Crkvi, na što učestalo poziva papa Franjo, spušta se i na mjesne razine, pa se očekuje da će u sljedećim mjesecima sinodski hod u svojim mjesnim Crkvama ojačati i nastaviti Riječka nadbiskupija i Sisačka biskupija.
