»Čuvaj to kao oči u glavi!« To je jedan od frazema koji upućuje na čuvanje nečega što je neprocjenjivo. I zaista, vid je osjetilo s kojim čovjek prima više od 80 posto informacija. Zato briga o zdravlju očiju treba početi od najranije dobi. Intenzivne radne, školske i studentske obveze nerijetko su povezane s umornim očima i oštećenjima vida koja su posljedica opterećenja. Poznati sindrom kompjuterskoga vida koji je posljedica dugotrajnoga rada na računalu ponekad je teško izbjeći osobama kojima je rad na računalu svakodnevna radna obveza. Taj sindrom karakteriziraju teškoće povezane sa zamorom očiju poput suhoga oka, crvenila, peckanja, osjetljivosti na svjetlost, mutnoga vida i otežanoga fokusiranja objekta, kao i popratnih posljedica poput glavobolje.

Unatoč neizbježnim posljedicama koje donose radne obveze, često se događa da nakon rada na računalu još satima čovjek prebire na mobitelu ili gleda televiziju do kasno u noć ne ostavljajući mogućnost očima za oporavak od ekrana, što dodatno oštećuje vid

Ipak, i taj dio tegoba može se ublažiti ako se slijede osnovni naputci za rad na kompjutoru počevši od pravila jedne krilatice iz savjeta oftalmologa: »20-20-20«, što znači da svakih 20 minuta treba fokusirati pogled u daljinu oko 20 stopa (oko 6 m) na 20 sekunda, malo odmoriti oči i češće treptati. Tijekom rada na kompjutoru broj treptaja znatno se smanjuje, što uzrokuje suhoću oka. Jasno, važno je prilagoditi izvor svjetlosti i radni prostor. Pri tome je važno da visina zaslona bude u visini očiju, da slika na zaslonu ne treperi, da rasvjeta bude oko 500 luksa i da svjetlost ne blješti na zaslonu. No unatoč neizbježnim posljedicama koje donose radne obveze, često se događa da nakon rada na računalu još satima čovjek prebire na mobitelu ili gleda televiziju do kasno u noć ne ostavljajući mogućnost očima za oporavak od ekrana, što dodatno oštećuje vid.

Zagađeni okoliš može uzrokovati razne bolesti oka
Ljudi koji žive u urbanim sredinama imaju 50 posto veću vjerojatnost da će dobiti dijagnozu glaukoma nego oni koji žive u ruralnim područjima

Nadalje, osim trauma i infekcija oka uzrokovanih mikroorganizmima koji na različite načine mogu ući u oko, uzrok bolesti oka može biti i djelovanje zagađenoga okoliša, posebno u velikim gradovima. Zagađivači u zraku poput dušikova oksida, dušikova i sumporova dioksida, vodikova sulfata i slično mogu uzrokovati iritaciju oka i konjunktivitis (upalu spojnice oka) koju karakterizira otečenost, crvenilo, bol i suzenje očiju. Čak i alergijski konjunktivitis (uzrokovan peluđu koja je u zraku) može biti potaknut onečišćenjima u zraku. Nadalje, u znanstvenoj su literaturi navedeni podatci o povezanosti onečišćenja okoliša i težih bolesti oka poput makularne degeneracije (propadanje žute pjege) i glaukoma (oštećenje očnoga živca). Onečišćenje zraka utječe na sužavanje krvnih žila, što dovodi do povećanja očnoga tlaka, jednoga od značajnih činitelja rizika za nastanak glaukoma, a onečišćenje djeluje toksično i na živčani sustav, što se također povezuje s rizikom za oštećenje vidnoga živca.

Normalna učestalost treptanja oka je 16 do 20 puta na minutu, a prilikom rada na računalu učestalost treptaja smanjuje se na 6 do 8 u minuti

Osim toga, djelovanje ultraljubičastoga zračenja može biti uzrok bolesti oka poput sive mrene (katarakte) koja dovodi do zamagljenja očne leće. Pretpostavka je da je oko 10 posto sive mrene posljedica djelovanja ultraljubičastoga zračenja. No i kratkotrajno i intenzivno gledanje izravno u Sunce, ako ne postoji zaštita, može u vrlo kratkom vremenu od desetak sekunda izazvati opekotine oka nazvane solarni keratitis koji može znatno oštetiti vid. Njega karakterizira bol, peckanje, suzenje i crvenilo oka, otečene vjeđe i privremeno zamućenje vida. Stoga nošenje sunčanih naočala ima važnu ulogu u zaštiti oka od djelovanja Sunčevih zraka. Za izbor sunčanih naočala dobro je izabrati one koje blokiraju najmanje 99 posto UVA i UVB zračenja, odnosno koje štite od zračenja valne duljine 400 nanometra, stoga je i oznaka na njima UV 400. Dobro je potražiti savjet stručnjaka pri izboru naočala jer postoji još niz drugih karakteristika u vezi s kojima stručnjaci mogu pomoći pri izboru sunčanih naočala.

Važnost redovitih pregleda vida
Svjetska zdravstvena organizacija 1995. godine izjavila je da je vid temeljno pravo svakoga čovjeka te pozvala sve zemlje da provedu preventivne aktivnosti s ciljem očuvanja vida. Stoga se u Hrvatskoj od 2016. godine provodi Nacionalni program ranoga otkrivanja slabovidnosti koji je dostupan svoj četverogodišnjoj djeci, a za provedbu je nadležno Ministarstvo zdravstva. Preporuke su da djeca školske dobi ponavljaju pregled vida svake dvije godine ako nemaju problem s vidom, a oni koji nose naočale ili kontaktne leće jednom godišnje ili po preporuci oftalmologa. Istraživanja navode da se gotovo 80 posto vizualnih oštećenja može spriječiti pravodobnim liječenjem ili prevencijom pa stoga svi koji nisu uključeni u obvezne preglede vida mogu to učiniti na osobnu inicijativu barem jednom u dvije godine.
Kompletan oftalmološki pregled vida koji osim oštrine vida uključuje kontrolu očne pozadine i očnoga tlaka svakako bi trebalo učiniti oko 40. godine bez obzira na to što osoba nema smetnje vida. No oni koji u obitelji imaju oboljele od dijabetesa, glaukoma ili nekih drugih bolesti vida taj bi pregled trebali učiniti ranije. Na taj način mogu se otkriti bolesti vida u ranoj fazi te na vrijeme početi s liječenjem. Nadalje, umor oka, osjetljivost na svjetlo, česte upale, glavobolje, otežan vid noću i problemi s fokusiranjem predmeta alarm su za neodgodiv odlazak na pregled vida.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA