POMOĆNICA RAVNATELJA ZA SESTRINSTVO KB-a DUBRAVA SANJA PIŠKOR Kako je stvarana »nova bolnica« u doba pandemije

Sanja Piškor, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo KB-a Dubrava

U vrijeme pandemije koronavirusa velik doprinos hrvatskomu zdravstvenomu sustavu dale su medicinske sestre i tehničari jer oni su (bili) na prvoj crti zdravstvenoga sustava, od primarne zdravstvene zaštite do sekundarne i tercijarne. Svojim pričama svjedoče o radu ambulanti, domova zdravlja, domova za starije i nemoćne te bolnica.

Respiracijski intenzivistički centar

U vrijeme pandemije koronavirusa prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, a u organizaciji resornoga ministarstva, u Hrvatskoj je u Kliničkoj bolnici Dubrava pripremljen primarni respiracijski intezivistički centar. U timu njegove organizacije sudjelovala je medicinska sestra Sanja Piškor, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra Kliničke bolnice Dubrava. U zdravstvenom sustavu zaposlena je 36 godina.

»Pandemija koronavirusa donijela je neviđene izazove zdravstvenomu sustavu, zdravstvenim radnicima i široj zajednici«, navodi pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo. Ističe da je tada došlo do transformacija Kliničke bolnice Dubrava u primarni respiracijski intenzivistički centar za sjevernu Hrvatsku, a to je golem posao koji su odrađivale medicinske sestre i tehničari. »U kratkom vremenu osigurana je mreža od 300 bolesničkih kreveta za teško oboljele bolesnike za koje su osigurani uvjeti za mogućnost mehaničke potpore disanju i 220 bolesničkih kreveta za potrebu liječenja kisikom. Rok za transformaciju bolnice bio je kratak zbog mogućega nagloga porasta broja zaraženih osoba te razvoja pandemije u državama u susjedstvu, s posebnim naglaskom na događaje u Italiji.«

Navijači pomagali medicinskim sestrama

»Moram naglasiti da je taj organizacijski dio bio jedan od najzahtjevnijih izazova jer su se medicinske sestre i tehničari našli u situaciji u kojoj su odgovorno i kreativno osmislili i proveli sve akcije u, za većinu, nepoznatu okruženju rada poljske bolnice.

»Moram naglasiti da je taj organizacijski dio bio jedan od najzahtjevnijih izazova jer su se medicinske sestre i tehničari našli u situaciji u kojoj su odgovorno i kreativno osmislili i proveli sve akcije u, za većinu, nepoznatu okruženju rada poljske bolnice«.

Objekti koji su imali odvojen klimatizacijski sustav, a to su dva vanjska objekta spojena podrumskim hodnikom te dio objekta glavne zgrade, trebalo je prilagoditi za 300 bolesničkih kreveta namijenjenih liječenju teškoga oblika bolesti u bolesnika oboljelih koronavirusom. To je značilo iz tih prostora dislocirati osoblje, opremu i namještaj te ih preseliti u objekt glavne zgrade, odvojen tampon-zonama. Medicinske sestre i tehničari, zajedno sa službom za održavanje vanjskih i unutarnjih prostora, tehničkom službom KBD-a, djelatnicima civilne zaštite i uz najveću pomoć članova navijačke skupine Bad Blue Boys, učinile su to u roku od 48 sati.«

Glavna sestra Piškor navodi da u svojoj osnovnoj djelatnosti Klinička bolnica Dubrava nije imala infektološki odjel, kao ni intenzivističku infektološku skrb. Osvrćući se na dodatne teškoće poslije potresa u Zagrebu 22. ožujka, rekla je da je to dodatno oslabjelo zdravstveni sustav u već ionako teškoj situaciji opterećenja epidemijom koronavirusa. Tako su u prostor jedinice intenzivnoga liječenja KBD-a na kraće vrijeme zaprimljena djeca s Odjela neonatologije Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb u Petrovoj kojima je bila potrebna intenzivna skrb.

Stručna spremnost i osobna sigurnost

Odluka o COVID-19 bolnici zahtijevala je nove građevinske radove i postavljanje dodatnih tampon-zona u odjele prehrane, praonice, ljekarne i sterilizacije. Medicinske sestre i tehničari iz Dubrave sa svojih su klinika, zavoda i odjela preraspoređeni u timove za tespiracijski intenzivistički centar. Prema naputku Ministarstva zdravstva medicinske sestre i tehničari stariji od 60 godina, kao i oni čije zdravstveno stanje nije dopuštalo ulazak u kontaminiranu zonu, uključeni su u timove za logistiku. Uvedena je i 24-satna sestrinska nadslužba za koordinaciju između djelatnika i njihovih potreba pri radu u kontaminiranoj zoni i svih ostalih služba u nekontaminiranoj zoni.

Glavna sestra Piškor navodi da su u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« preuzeti protokoli potrebni za rad medicinskih sestara i tehničara u kontaminiranoj zoni. »Osobna sigurnost morala je biti prioritet u ovako visoko proširenoj pandemiji te je stoga osoblje educirano o odijevanju i svlačenju zaštitne opreme prije ulaska na radna mjesta. Ulogu edukatora i čuvara preuzele su operacijske sestre, što je zahtijevalo dobru organizaciju i koordinaciju. Štoviše, izrađeni su i novi postupnici odijevanja i svlačenja ogrtača i zaštitnih kombinezona prema europskim i svjetskim smjernicama, zatim za kretanje osoblja i materijala po zonama te postupanje u raznim situacijama, sve kako bi se dodatno zaštitili.«

Domovinski je rat pouka

»Kao što su medicinske sestre i tehničari u Domovinskom ratu pokazali da su sposobni razmišljati izvan okvira i razvijati kreativna i inovativna rješenja za sve probleme i izazove, tako je i situacija s epidemijom te transformacija bolnice i izgradnja vanjske jedinice sa šatorima, tj. poljske bolnice, starije među njima podsjetilo na Domovinski rat i situaciju u kojoj su tada obavljali svoju djelatnost. Podsjetilo ih je na zvuk sirena, uzbune i granatiranja i to je zasigurno uvjetovalo ponovno traumatiziranje. Oni mlađe životne dobi sučeljavaju se s nepoznatom i neizvjesnom situacijom koja traumatizira i zahtijeva prilagodbu i pomoć u provođenu sestrinske skrbi.«

Istodobno glavna sestra Piškor navodi da su posljedice brzoga i globalnoga širenja koronavirusa jasno pokazale da je potreba za medicinskim sestrama i tehničarima velika. »Medicinske sestre/tehničari na ovu tešku i nezapamćenu zdravstvenu krizu odgovorili su kompetentno, radeći ono za što su educirani, primjenjujući znanje i vještine za pružanje sestrinske skrbi potrebne u svim fazama bolesti, pružajući podršku svim ljudima koji su uplašeni, zabrinuti i žele ostati zdravi. Mišljenja sam da je sada trenutak, dok se širi pljesak za zdravstvene radnike s balkona naših gradova u znak zahvalnosti za sve učinjeno, da istaknemo potrebu poboljšanja radnih uvjeta i priznanje kvalifikacija medicinskim sestrama i tehničarima koje su dobili školovanjem. Nadalje, mislim da su medicinske sestre kao dio zdravstvenoga tima medijski manje zastupljene. Dio razloga vidim u činjenici da se većina ne osjeća poput ‘heroja’ kako ih se sada često naziva, nego ističu da samo rade ono za što imaju znanja i vještine. Mnogi smatraju da nakon smirivanja epidemije ne će biti promjena stajališta o radu medicinskih sestara u društvu koje često svoje ‘heroje’ zaboravlja i poništava.«

»Kao vjernica podižem pogled prema nebu i očekujem pomoć Boga, našega najvećega liječnika. Pandemija i potres zaustavili su naš način života, način u kojem je materijalno kao opsesija preuzelo primat pred moralnim vrijednostima. Pred nas ljude sada su postavljeni novi izazovi. Novi izazovi stavljeni su samim tim i pred profesiju i poziv medicinske sestre i tehničara«, kazala je glavna sestra, s nadom »da ćemo uz Božju pomoć uspješno transformirati nabolje sve naše međuljudske odnose i iz svega izići kao bolji ljudi«. Citirala je za kraj razgovora riječi glasovitoga belgijskoga karmelićanina Wilfrida Stinissena: »Ljudska dobrota i poštovanje možda je ono najviše što svjedoči o Bogu. Najmanje djelo učinjeno iz ljubavi prema drugomu čovjeku razotkriva nešto od Božjega nutarnjega života.«

IZVORGlas Koncila br. 25/2020.
Prethodni članakRATNI DRAGOVOLJCI POMAŽU U MIRU Umreženo djelovanje na raznim područjima
Sljedeći članakCRKVA SVETIH LJEKARNIKA KAO »KRUNSKI DOKAZ« PREDROMANIKE Čuvarica jedanest starih crteža pomorskih bitaka