Nakon što su tijekom pandemije vlade zemalja EU-a reagirale »zaključavanjem ekonomije« kako bi zaštitile zdravlje stanovništva, istodobno su bile primorane na snažnu intervenciju u obliku raznih subvencija pogođenim sektorima, a najviše u području tržišta rada i socijalnih naknada kako bi očuvale radna mjesta i socijalnu sigurnost građana. Snažan rast cijena energenata, ponovno priznaju to i najveći liberali među ekonomistima, priziva snažniju državnu intervenciju. Tako se u vrlo kratkoj recentnoj povijesti pokazuje da su tržište i država upućeni i komplementarni mehanizmi i da jedno o drugom zapravo ovise i jedno bez drugoga ne mogu.
Činjenica iz ekonomskih udžbenika jest da inflacija u bitno većoj mjeri pogađa siromašnije i socijalno osjetljivije skupine stanovništva. Stoga je važno da vlade interveniraju s paketima mjera kako bi zaštitile ubrzano urušavanje standarda svojih građana. Upravo je to učinila i Vlada te je sredinom veljače predstavila, a početkom ožujka donijela 4,8 milijarda kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata.
Globalni rast cijena energenata koji se zahuktao tijekom prošle godine izazvao je val poskupljenja u Europi, a agresija Ruske Federacije na Ukrajinu sada dodatno pogoršava stanje s cijenama plina i nafte. Rat i sankcije primijenjene na Rusiju dodatno su pogodili ponudu ključnih energenata iz Rusije, što je dovelo do rasta cijena u mnogim područjima, uzrokujući inflacijsku spiralu i porast razine inflacije u zemljama Europske unije i Hrvatskoj, koja nije viđena zadnjih petnaestak godina. Unatoč donesenu paketu mjera Vlade, rast cijena energenata i inflacije nastavlja svoj negativan utjecaj na standard građana i najosjetljivije skupine pa je pitanje je li doneseni paket dovoljan ili će ga trebati pojačati za pojedine skupine. Hrvatsku tek očekuju novi izazovi u ekonomskom i socijalnom području, uz veliku izbjegličku i humanitarnu krizu koja je na vratima zbog ratne agresije na Ukrajinu.
U pogledu opskrbe plina u Europskoj uniji, prema dostupnim podatcima, oko 43 % plina u zemlje EU-a dolazi iz Rusije, iz Norveške 23 %, iz Alžira 11 %, preko terminala za ukapljeni plin iz Katara i SAD-a dolazi 20 % plina, a dio plina dolazi još iz Azerbajdžana i Libije. Europa uvozi 61 % ukupnih energetskih potreba, od toga čak 90 % plina, koji čini 21 % energetske potrošnje. Plin se troši za proizvodnju električne energije – 20 %, zatim najvećim dijelom, 25 %, za industriju i prijevoz te 46 % za kućanstva.
Što se tiče opskrbe energentima u Hrvatskoj, prema podatcima Vlade RH, 57 % plina dolazi u Hrvatsku preko LNG terminala na Krku, 21 % je domaća proizvodnja, a 22 % uvoz iz Rusije. Polovica ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj odnosi se na kućanstva, na toplane i termoelektrane odlazi 27,7 %, na industriju 11,3 %, a samo na Petrokemiju (npr. proizvodnja mineralnih gnojiva) odlazi 15 % ukupne potrošnje. Godišnja potrošnja električne energije iznosi 18,5 TWh. Obnovljivi izvori energije osiguravaju 19 % potrošnje. Hidroelektrane i obnovljivi izvori energije pokrivaju 45 % potrošnje. U Hrvatskoj se proizvodi, kako koje godine, u prosjeku oko 85 % potrebne električne energije, a oko 15 % se uvozi.
U proteklih šest mjeseci porast cijena plina za kućanstva u Europskoj uniji je varirao, a rekorder je Rumunjska s povećanjem od 383 %. U Hrvatskoj i Mađarskoj nije zabilježen rast cijena plina za kućanstva od ljeta 2021. do kraja siječnja 2022.
Kada je riječ o sadašnjoj situaciji na energetskom tržištu, Vlada je na predstavljanju mjera za ublažavanje cijena iznijela podatak da je prosječni rast cijena u Europskoj uniji krajem prošle godine iznosio 30 % za električnu energiju te 70 % za plin. Zahvaljujući sustavu reguliranih cijena, u Hrvatskoj cijene plina i struje ostale su nepromijenjene za kućanstva do 1. travnja ove godine. »Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupjeli 23 %, a za plin 79 %«, rečeno je iz Vlade. S usvojenim mjerama limitirat će se rast cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto ove godine – umjesto 79 posto koliko bi u prosjeku porasla da nema mjera za kućanstva.
Vjerojatno je u današnjim okolnostima svakomu građaninu Hrvatske postalo jasno da su energenti i vlasništvo nad njima ključno pitanje od nacionalnoga strateškoga interesa, što zorno ilustrira primjer državnoga vlasništva nad HEP-om koje Vladi daje bitno širi manevarski prostor za intervenciju u području cijena električne energije i sprječavanja brzoga urušavanja standarda građana, za razliku od suženoga prostora intervencije na tržištu nafte i naftnih derivata zbog prodaje nacionalne kompanije od strateškoga interesa stranim vlasnicima.
Iako su svima dobro poznati nedostatci državnoga vlasništva i upravljanja u javnim poduzećima od niže efikasnosti, političkoga kadroviranja itd., jasno se pokazuje da što se tiče ključnih strateških resursa koristi od državnoga vlasništva pretežu nad troškovima, što posebno dolazi do izražaja u kriznim vremenima. Zato bi bilo dobro da se neke Vladine najave o reotkupu Ine u dogledno vrijeme ponovno aktualiziraju i po mogućnosti realiziraju.
Na prvi se pogled stječe dojam da su Vladine mjere sveobuhvatne i da su ciljne skupine kojima se pomaže relativno dobro određene. Međutim čini se ipak da se propustilo kao ciljnu skupinu identificirati obitelji s većim brojem djece i manjim primanjima koje će također biti posebno pogođene ovim poskupljenjima. Dodatno više od 6000 obitelji s troje i više djece u Zagrebu baš u vrijeme najveće inflacijske krize odlukom novih gradskih vlasti ostaje bez znatnoga dijela obiteljskih prihoda koje su primali u sklopu mjere roditelj odgojitelj koja se za veliki broj njih ukida ili radikalno smanjuje od 1. svibnja.
S obzirom na to da je Vlada svoj paket mjera koji je sveobuhvatan i financijski izdašan pripremala prije početka ratnoga sukoba u Ukrajini i eksplozije cijene nafte na svjetskim tržištima, moguće je očekivati i nove mjere tijekom godine ako u sljedećim mjesecima dođe (a vjerojatno nažalost hoće) do porasta inflacije te mogućega rasta cijene hrane zbog rata u Ukrajini. Posebice bi bilo važno u mjesecima koji slijede dodatnim mjerama od udara inflacije zaštititi pojedine socijalno osjetljive skupine kao što su umirovljenici s mirovinama ispod 4000 kuna, osobe s invaliditetom koje primaju osobnu invalidninu od 1750 kuna mjesečno i siromašne koji primaju 1000 kuna zajamčene minimalne naknade jer njima ni ovaj paket, iako je izdašan, ne će biti dovoljan za uspješno premošćivanje samo energetskoga cjenovnoga udara.
Umirovljenici navedenim paketom dobivaju jednokratnu potporu u rasponu od 400 do 1500 kuna za one s najnižim mirovinama, što bi u potpunosti moglo otići na pokrivanje porasta troškova el. energije i plina u njihovim kućanstvima, a visok rast cijena hrane (ulja, šećera, povrća i voća) mogao bi dodatno pogoršati ionako nizak životni standard i gurnuti ih iz siromaštva u bijedu. Također bilo bi važno kreirati posebnu mjeru za obitelji s većim brojem malodobne djece i nižim primanjima kako bi ih se zaštitilo od urušavanja standarda i negativnih posljedica na dječju dobrobit.
Prema objavljenim Vladinim podatcima danas u Hrvatskoj prosječna cijena godišnjega računa za struju u kućanstvu iznosi 3400 kuna. Bez navedenih mjera ta bi cijena po izračunima porasla za 782 kune, na 4182 kune prosjeka u godini dana. S navedenim mjerama prosječni godišnji troškovi za električnu energiju za prosječno kućanstvo trebali bi porasti sa 3400 na 3725 kuna, dakle 325 kuna godišnje, što je manje od 10 % u prosjeku. No važno je naglasiti da je Vlada to mogla učiniti jer je ključni opskrbljivač na tržištu električne energije Hrvatska elektroprivreda u isključivom državnom vlasništvu. Da je kojim slučajem HEP privatiziran i prodan stranim vlasnicima (kao što je prodana npr. Ina), što su neki liberalni ekonomski krugovi nerijetko zagovarali, Vlada danas ne bi imala taj instrument za ublažavanje rasta cijene električne energije u svojim rukama i cjenovni bi udar bio višestruko veći. Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju rasteretit će se kućanstva za oko 460 milijuna kuna, što znači da će za oko 460 milijuna kuna biti manji prihodi Hrvatske elektroprivrede, koja će posljedično s manje ostvarene dobiti podnijeti teret mjere. Osim navedene mjere usmjerene na sva kućanstva ostaje u primjeni i mjera u obliku 400 kuna vaučera za troškove električne energije te sada i plina za najsiromašnija kućanstva čiji se obuhvat također proširio.
Što se tiče mjera za ublažavanje porasta cijene plina, one se odnose na smanjivanje PDV-a na plin na 5 %, privremeno za razdoblje od 1. travnja do 31. ožujka 2023., a trajno se smanjuje PDV na plin i toplinsku energiju sa 25 % na 13 % izmjenom relevantnoga zakona. Najavljene su i potpore izravno po računu za plin za sva kućanstva u iznosu od 10 lipa po kWh, što je oko 20 % projicirane cijene od 66 eura po MWh, a za mikropoduzetnike, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh ta će potpora iznositi 15 lipa po kWh, a popust se iskazuje na računu posebnom stavkom. Trošak te mjere je 600 milijuna kuna za kućanstva i 600 milijuna kuna za poduzetnike, a financiranje će se osigurati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na dražbi.
Kod socijalnih naknada namijenjenih za ugrožene kupce energenata već je postojao sustav vaučera od 200 kuna za plaćanje troškova struje, a pravo na njega imali su korisnici sustava socijalne skrbi, primatelji zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine. Sada se taj iznos vaučera povećava na 400 kuna i s njim će se osim struje moći platiti i troškovi plina. Osim povećanja iznosa proširuje se i krug korisnika prava na taj vaučer od 1. travnja na korisnike nacionalne naknade za starije osobe, a riječ je o oko 5700 osoba, te na udomiteljske obitelji. Osigurana je i mjesečna naknada za 46 tisuća primatelja socijalnih usluga. To se odnosi na pravne osobe, kojih je oko 11 tisuća, a pružaju usluge smještaja, organiziranoga stanovanja i boravka za oko 40 tisuća korisnika. Njima namijenjen iznos mjesečne naknade bit će u rasponu od 1000 do 4000 kuna mjesečno.
Vrlo je važna mjera i jednokratna potpora umirovljenicima s mirovinama manjim od 4000 kuna (oko 721 tisuću umirovljenika). Oni koji imaju mirovinu do 1500 kuna dobit će jednokratnu naknadu od 1200 kuna, oni s mirovinom između 1500 i 2000 kuna 900 kuna, oni između 2000 i 3000 kuna dobit će jednokratnu naknadu od 600 kuna, a 400 kuna umirovljenici s mirovinom od 3000 do 4000 kuna. Vlada je predvidjela i mjere subvencija za individualne poljoprivrednike za ublažavanje rasta cijena gnojiva te također određene mjere za ribare kao što je subvencija cijene plavoga dizela.
Riječ je o doista sveobuhvatnom paketu mjera kojim Vlada nastoji ublažiti udar snažnoga rasta cijene energenata, no iz navedenih mjera također je vidljivo da nema mjera za važan energent, a to su nafta i naftni derivati čiji rast cijena na svjetskim tržištima, posebice nakon početka ratne agresije na Ukrajinu, postaje sve veći izazov zato što se cijena nafte kroz rast troškova prijevoza ugrađuje u konačnici u rast cijena robe te pojačava inflacijski pritisak. Vlada je opisani paket mjera predstavila 16. veljače, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, nakon kojega su cijene nafte na svjetskim tržištima eksplodirale.
Glede ublažavanja porasta cijene nafte i naftnih prerađevina Vlada je jedno vrijeme primjenjivala administrativno ograničenje cijena te nema puno manevarskoga prostora osim smanjivanja trošarina i drugih davanja s obzirom na to da Ina nije više u većinskom vlasništvu države. Upravo sadašnja energetska kriza pokazuje koliko je bio loš potez prodaja Ine te koliko je smanjen manevarski prostor Vladi da intervenira u područje jednoga od ključnih energenata. Čini se da se Vlada nalazi u poziciji da bira manje zlo od dva loša izbora – administrativno ograničenje cijena koje može dovesti do nestašice ili dopustiti slobodno formiranje cijena te sigurnu opskrbu uz visoke cijene (i profite distributera) na koje može nešto sitno utjecati smanjivanjem davanja državi.
