PREDSJEDNIK UDRUGE »MLADI ZA DOMOVINU« »Ključno je stvoriti sadržaj koji potiče mlade da nesebično služe i rastu u vrlinama«

Gabrijel Lukić, predsjednik udruge »Mladi za domovinu«
Gabrijel Lukić, predsjednik udruge »Mladi za domovinu«
Kako se bliži Susret hrvatske katoličke mladeži u Gospiću, kao i parlamentarni izbori u Hrvatskoj, druga je mlada osoba koju predstavljamo u rubrici »mlada Crkva« Gabrijel Lukić, predsjednik udruge »Mladi za domovinu«, koja nastoji osposobiti mlade katolike za vrline koje će pretočiti u društveno djelovanje

Gabrijel Lukić, 21-godišnji student ekonomije i aktivan župljanin župe Svih svetih u Sesvetama, 2020. s prijateljima je osnovao udrugu čiji se članovi pripremaju na nacionalni susret u Gospiću. Pedesetak članova udruge »Mladi za domovinu« nadahnuto je likom bl. Ivana Merza, koji im je zaštitnik. Produbljuju odnos s Bogom, volontiraju i nastoje pomoći drugima da postanu spremni uključiti se u društvene procese. To čine jer znaju da su »katolici dužni pred Bogom ljubiti svoju domovinu i raditi bolje nego itko drugi za procvat domovine«, kako je rekao bl. Merz.

Uz Gospinu krunicu, povratak ministriranju

Kako je uopće došao do ideje da se dublje i više angažira kao vjernik i građanin, Gabrijel je ispričao prisjećajući se svojih prvih koraka. »Od malih nogu roditelji su me odgajali u katoličkom duhu pa sam rano počeo ministrirati u župi Svih svetih u Sesvetama kod župnika Marija Miglesa. Čvrsto vjerujem da je to oblikovalo moje srce za ono što sam danas. Za moje ozbiljnije duhovne korake zaslužan je fra Stjepan Brčina, koji je organizirao ljetni kamp za mlade na Cresu, gdje sam imao priliku u sedam dana duhovnoga vodstva, kroz svakodnevna klanjanja pred Presvetim, mise, ispovijed i kateheze, dublje upoznati Gospodina. Nastavio sam ministrirati na Svetom Duhu na duhovno-duhovitim večerima i tako sam produbio svoj sakramentalni život, a osim toga, s prijateljima koje sam upoznao na Cresu gotovo sam svakoga dana u večernjim satima molio Gospinu krunicu, što me još više učvrstilo u vjeri. Nakon dvije godine služenja u bazilici na Svetom Duhu vratio sam se ministriranju u svojoj župi, što mi uvelike pomaže u duhovnom dozrijevanju, a tomu treba dodati prijatelje iz udruge s kojima imam zajedništvo, otvorenost i potporu u duhovnim izazovima«, rekao je.

Za pozitivne promjene

»Udruga ‘Mladi za domovinu’ nastala je 2020. godine kao nestranačka, nevladina i neprofitna zajednica ambicioznih mladih ljudi. Primarni su joj ciljevi poticati mlade Hrvate u domovini i iseljeništvu na očuvanje hrvatskoga identiteta, poticati na aktivnije uključivanje u društvene procese i formirati mlade po uzoru na bl. Ivana Merza kako bismo izgradili Hrvatsku na zdravim i hrabrim mladim ljudima koji će biti temelj naše domovine«, pojasnio je.

Ako čovjek shvati da je Božje dijete, to mu daje identitet koji postaje temeljem svih drugih identiteta

Istaknuo je da udruga proizlazi iz uvjerenja da premala uključenost mladih u društveno-volonterske aktivnosti pridonosi njihovoj pasivnosti i gubitku osjećaja za nepravdu. »Shvatili smo da je ključno stvoriti sadržaj koji potiče mlade da nesebično služe drugima, omogućujući im rast u vrlinama. Uz to, prepoznajemo važnost dobroga upravljanja talentima kako bismo oblikovali nove vođe, sposobne donositi mjerljive društvene promjene u Hrvatskoj. S obzirom na to da ovakav pristup nije postojao posljednjih 30 godina, snažno vjerujemo da je vrijeme za stvaranje inkubatora koji će potaknuti mlade da se angažiraju, rastu i postanu pokretači pozitivnih društvenih promjena u domovini. Uz Božju pomoć, vjerujemo da će se to i ostvariti«, rekao je.

Domoljublje – što je to?

Sugovornik je napomenuo da je papa Franjo primijetio kako je jedan od temeljnih problema Zapada, a time i Hrvatske, činjenica da postaje društvo iskorijenjenih ljudi koji ne znaju tko su, odakle dolaze i kamo idu. »Kada zaboravimo korijene i svojim djelima ne očitujemo zahvalnost očevima i majkama koji su se izborili da danas u miru uživamo plodove njihovih muka oko očuvanja hrvatskoga naroda, lako možemo reći da je domoljublje isprazna fraza koja nema veze s nama«, primijetio je.

Naprotiv, ako čovjek shvati da je Božje dijete, to mu daje identitet koji postaje temeljem svih drugih identiteta, pojasnio je. »Ukorijenjen sam kao Božje dijete, a onda kao Hrvat, što učvršćuje moj karakter i čini me spremnim za služenje i davanje drugima«, rekao je. Obrazložio je i odabir bl. Ivana Merza za zaštitnika udruge: »Hrvatsko društvo trese i kriza uzora, ali blagoslovljeni smo što ne moramo ići daleko u povijest da bismo našli primjer aktivnoga mladoga katolika s integritetom, ljubavlju prema Bogu i domovini te neizrecivom željom za spasenjem duše svojega bližnjega.«

»Mi katolici često gledamo samo na duhovnu komponentu, koja je nužna i djelotvorna, ali ono što nam je Otac u skrovitosti dao moramo umnožiti, pa i političkim djelovanjem«

»3V« formacija

Posebnost je udruge trostruka »3V formacija« za mlade. Pojasnio je da prvo »v« označava vrjednote, drugo »v« vrline, a treće »v« vještine. »Mlada osoba prije svega mora usvojiti ljubav prema domovini, odnosno vrjednote. Ukorijenjena u njima, da bi donosila plodove, mora raditi na vrlinama poniznosti, hrabrosti, umjerenosti, razboritosti, velikodušnosti. Onima koji osjećaju da bi se trebali ozbiljnije društveno angažirati ponuđen je i treći ‘v’, a to su vještine; komunikacijske, pregovaračke, marketinške, kao i materijalno znanje o društvenim procesima«, rekao je, dodavši da skupina takvih ljudi mijenja Hrvatsku.

Molitva, volontiranje, podcast, pub-kviz…

Govoreći o konkretnim aktivnostima zajednice, istaknuo je da im je molitva vrlo važna. »Iako nismo molitvena zajednica, svjesni smo duhovnoga boja oko nas. Najbolji je put u pobjedu molitva; posljednjih nekoliko mjeseci svake se večeri okupljamo na Gospinu krunicu. Organiziramo predavanja u sklopu 3V formacije, kao i pub-kvizove za mlade, objavljujemo vrlo gledane podcaste, provodimo projekt ‘Politika u 100 sekundi’ gdje mladima u videu od samo 100 sekundi objašnjavamo političke i medijske pojmove, organiziramo izložbe i akcije u sklopu našega volonterskoga kluba. Plan je za budućnost raditi na povratku naših iseljenika u domovinu i nastaviti s formacijom mladih«, rekao je.

Vjera i politika – povezani pojmovi

Jedna je od ideja koja nosi udrugu, istaknuo je Gabrijel Lukić, promijeniti uvriježenu mentalnu paradigmu prema kojoj je politika mjesto upitne moralnosti. »Politika je plemenit poziv za odvažne katolike koji su pozvani oplemeniti strukture. Ora et labora. Mi katolici često gledamo samo na duhovnu komponentu, koja je nužna i djelotvorna, ali ono što nam je Otac u skrovitosti dao moramo umnožiti, pa i političkim djelovanjem. Samim time moramo biti spremni moliti za trenutačne političare. Moramo pretvoriti kritike u molitve kako bi katolici prestali osjećati averziju prema neprocjenjivo važnoj sferi društvenoga života i tako ohrabriti mnoge da sudjeluju u njemu«, rekao je Lukić.

»Često kažem vršnjacima: ‘Ako nisi naučio služiti potrebitima, kako ćeš shvatiti da je politika također oblik služenja društvu?’«

Od duhovne do ekonomske obnove

»Duboko sam uvjeren da će, kako moj prijatelj Matija Ricov kaže, duhovna obnova dovesti do moralne obnove, moralna do obiteljske, a obiteljska do političke i ekonomske obnove. Zato sam optimističan kada vidim da je toliko svećenika mlade ‘uzelo pod svoje’. Promatramo li domovinu kroz tri sastavnice – narod, državu i vjeru – možemo shvatiti zašto smo sada u ovakvoj situaciji. Naime, u Otkrivenju 3, 15-16 piše: ‘Znam tvoja djela: nisi ni studen ni vruć. O da si studen ili vruć! Ali jer si mlak, ni vruć ni studen, povratit ću te iz usta.’ Vjera našega naroda postojana je već stoljećima i možemo reći da je vruća, no odnos prema državi, opravdano ili neopravdano, studen je i onda je normalno da narod postaje mlak. Kako bismo odbacili mlakost kao narod, moramo gorjeti za tu dugo očekivanu državu, ali isto tako ostati postojani u vjeri«, istaknuo je Lukić.

Zašto su mladi pasivni i apolitični?

Neizostavna je tema razgovora bila poslovična apatičnost, pasivnost i apolitičnost mladih. »Rekao bih da mladi jesu apolitični, ali ne treba ih zato osuditi. Politika je samo jedna od društvenih aktivnosti koje izravno ili neizravno utječu na živote mladih. Mnogima je daleka jer ne vide da se njome može konkretno pomoći ljudima. Ne smijemo izbaciti iz vidokruga činjenicu da je politika služenje«, istaknuo je.

»Često kažem vršnjacima: ‘Ako nisi naučio služiti potrebitima, kako ćeš shvatiti da je politika također oblik služenja društvu?’ Zato smo odlučili u mladima probuditi želju za volonterskim aktivnostima, bilo socijalnim u kojima se nesebično i trenutačno daju drugomu, bilo ekološkim u kojima će plodove toga rada uživati netko drugi, ne nužno oni; tek onda možemo očekivati da će im politika postati bliža i da će shvatiti da i svojim glasom na izborima oplemenjuju društvo. Prekrasno je vidjeti, tomu u prilog, razvoj brojnih kršćanskih zajednica koje usmjeravaju poglede mladih na ono vječno, ali im i posvješćuju kako zaslužiti vječnu domovinu ulaganjem u ovozemaljsku, tako da sam s razlogom optimist«, vedro je zaključio.

»Politika je plemenit poziv za odvažne katolike«

»Udruga ‘Mladi za domovinu’ okuplja 50 članova koji obogaćuju zajednicu i pronalaze prijateljstva te priliku za razvoj. Trebam li izdvojiti jednu stvar na koju sam kao voditelj zajednice ponosan, to su upravo divni ljudi koji su mi postali prijatelji za cijeli život.«