»KEMIJSKA TVORNICA« ORGANIZMA: Prehrana kod bolesti jetara

Foto: Shutterstock
Darinka Papković, diplomirana medicinska sestra, KBC Split

Jetra su najveća žlijezda u ljudskom organizmu koja obavljaju niz za život važnih funkcija. Među brojnim funkcijama (ima ih 400-tinjak), jetra imaju značajnu ulogu u prijenosu i pohrani hranjivih tvari te čišćenju otrovnih i štetnih tvari. Stoga se slikovito nazivaju »kemijskom tvornicom« organizma.

Na oštećenje jetara utječu razni čimbenici kao što su stil života, razne infekcije, bolesti, tumori, uzimanje lijekova, trovanja i slično. Stoga bolesti jetara mogu biti akutne i kronične.

Visokokalorična hrana

Uz specifičnu terapiju kod bolesti jetara, prehrana ima značajnu ulogu u liječenju bolesti, smanjenju komplikacija i ublažavanju simptoma. Iako prehrana nije ista za sve bolesti jetara, što je povezano s vrstom bolesti te razlikom u potrebnoj količini bjelančevina i kalorijama, postoje preporuke koje su jedinstvene za sve osobe oboljele od bolesti jetara.

Preporuka je da se konzumira visokokalorična hrana, i to najviše ugljikohidrati kojima su bogate žitarice, voće, povrće, med. Prehrana bi trebala dnevno osigurati oko 35 kcal/kg tjelesne mase. Nadalje, važno je osigurati oko 1,0 do 1,5 gr/kg tjelesne mase bjelančevina dnevno. Kod bolesti jetara preporučeni izvor bjelančevina je nemasno meso, obrano mlijeko, svježi posni sir, jaja i nemasna riba. Unos masti treba maksimalno smanjiti na otprilike 40 do 60 grama dnevno. Od masnoća se preporučuje maslinovo ulje.

Ograničiti sol

Unos vitamina, minerala i vlakana osigurava se voćem i povrćem, a može se upotrijebiti svježe ili kuhano voće i povrće. Sva jela trebalo bi pripremati kuhanjem u vodi, na pari ili pirjanjem. Namirnice poput prženih krumpira i krafna te općenito pržena i konzervirana hrana toksična je za jetra. Obroke bi trebalo uzimati što češće, ali u manjoj količini, a hranu jesti polako i dobro sažvakati. Sol u hrani treba ograničiti, a posebno kod osoba u kojih postoje edemi i nakupljanje tekućine u trbušnoj šupljini.

Namirnice koje imaju djelotvoran učinak na rad i zaštitu jetara među ostalim su gorko i zeleno povrće, krstašice (kelj, brokula, prokulica), mahunarke, mrkva, peršin, cikla, artičoka. Nadalje, od biljaka se ističe sikavica (Sylibium marianum), koja sadrži aktivnu tvar silimarin koji djeluje na regeneraciju i zaštitu jetara, te maslačak.

IZVORGlas Koncila br. 52-53/2016.
Prethodni članak»STUP« BOTINEČKE ŽUPE IVAN PAVLIĆ: »Želimo približiti Božić onima koji ga nemaju«
Sljedeći članakSam Bog saveznik je kršćanima