PRIMJER UDRUŽENIH BRANITELJSKIH ZADRUGA Gospodarski »bljesak« okuplja hrvatske branitelje

Snimio: V. Čutura | Josip Huška

Hrvatski branitelji dali su svoj doprinos u oslobađanju i obrani hrvatske samostalnosti. Brojni od njih dali su i daju svoj obol u razvoju gospodarstva, znanosti i kulture te na drugim područjima napretka Hrvatske. Primjer pokretanja gospodarskoga zajedništava jest uključivanje braniteljskih zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u opskrbu prehrambenim proizvodima Doma hrvatskih branitelja u Lipiku. Tako je za sada okupljeno 14 braniteljskih zadruga i OPG-a. Na neki način to podsjeća na operaciju »Bljesak«, samo u gospodarskom pogledu.

Koordinator za suradnju s braniteljskim zadrugama i OPG-ima umirovljeni je branitelj Josip Huška iz Pakraca. »Došli smo na ideju koju smo realizirali i dalje je razvijamo, a to je da se Dom hrvatskih veterana u Lipiku opskrbljuje proizvodima braniteljskih zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava«, navodi umirovljeni časnik Hrvatske vojske. »Sve je transparentno i legalno. Jednostavno smo u svakodnevnu prehranu korisnika Doma hrvatskih veterana u Lipiku uključili proizvode braniteljskih zadruga i njihovih obiteljskih gospodarstava. Upravo na tom primjeru postigli smo planirane ciljeve, a to je otkup proizvoda od branitelja, zatim okupljanje branitelja oko rada Doma hrvatskih veterana, organiziranje planske i ciljane proizvodnje na braniteljskim OPG-ima. Tu je nadalje uključivanje kvalitetnih domaćih sirovina u prehranu korisnika Doma hrvatskih veterana te sklapanje godišnjih ugovora o proizvodnji i otkupu, što je važno za unaprjeđenje proizvodnje na braniteljskim OPG-ima.« Umirovljeni hrvatski časnik Huška ističe da su uspostavili kontakt s braniteljskim OPG-ima, koordinirali otkup njihovih proizvoda za potrebe pripreme hrane u Domu hrvatskih veterana u Lipiku, a to se odnosi na ugovorene količine, cijene, transport, isplatu. Posebno naglašava da je to jako važna formula za daljnji razvoj takvih institucija koje se osnivaju diljem Hrvatske jer će se količina proizvoda znatno uvećati, a proširit će se i na druga braniteljska gospodarstva.

Registar braniteljskih obiteljskih gospodarstava

»Isto tako, nakana nam je pokazati primjerom da je to moguće te da je primjenjiv model i na druge institucije, u prvom redu Ministarstvo obrane u svakidašnjoj opskrbi Hrvatske vojske, zatim škole, bolnice i druge institucije. Cilj je pokazati da se to može realizirati na području cijele Hrvatske, samo je važna volja i treba raditi na organizaciji, što će pridonijeti opstanku ruralnih sredina i zadržavanju mladih. Po tom modelu trebaju se organizirati i hoteli, posebno u turističkoj sezoni. Najjednostavnije je okrenuti broj i poslati narudžbenicu nekomu velikomu centru, ali ljubav prema svojoj zemlji i opstanku mora biti iznad toga«, navodi Huška. Radi olakšavanja načina poslovanja braniteljskim OPG-ima i otkupitelju proizvoda te transparentnosti izradili su tipske ugovore i obrasce na kojima se evidentiraju svi potrebni podatci o proizvođačima, vrstama i količinama robe. Huška ističe da je to dobro prihvaćeno jer pruža elementarnu sigurnost u poslovanju i proizvođaču i potrošaču. Za sada su okupili 14 braniteljskih zadruga i proizvođača, a planiraju napraviti razvrstavanje proizvoda koji su, ovisno o roku trajnosti, zanimljivi i isplativi za dostavu. Uz to izrađuju jedinstven registar braniteljskih obiteljskih gospodarstava i zadruga koji će biti svima dostupan.

Radnici iz Zadra i s Raba u srcu Slavonije

Među braniteljima koji opskrbljuju Dom hrvatskih veterana u Lipiku je obrt »Pekara Sirač« kojoj je vlasnik Miroslav Lukač iz Sirača. Vlasnik Lukač hrvatski je dragovoljac i hrvatski ratni vojni invalid. »Pekarskim proizvodima bavimo se još od 1911. i to ide s koljena na koljeno«, navodi Lukač, koji živi sa suprugom i dva sina. Miroslav je bio ranjen 11. rujna 1991. No vratio se na ratište, sudjelovao u obrani i stvaranju domovine, pa i u vojno-redarstvenoj operaciji »Oluja«.

»Dočim je rat završio, primio sam se posla jer sam shvatio da treba izgrađivati Hrvatsku, a ne čekati da to netko drugi uradi za nas i da nam država bude donator. Istodobno, rad je jako važan za hrvatske branitelje jer time samo nastavljaju na drugi način onu svoju ljubav prema domovini. K tomu, radeći, čovjek ne razmišlja o teškoćama koje je prošao kroz život, posebice teškoćama za vrijeme Domovinskoga rata, štoviše zaboravi se i bol. Zapravo, rad je rehabilitacija i zato je važno da ljudi rade, a ne da se osjećaju beskorisnim.« Lukač u svom obrtu ima dvadesetak stalno zaposlenih. Opskrbljuje pekarskim proizvodima i velike centre, a i sam je vlasnik sedam trgovina. Ističe da je danas problem radna snaga. »U Siraču nema nezaposlenih i teško je pronaći radnike na ovom području pa su mi se nedavno javili radnici s Raba i iz Zadra. To je naša stvarnost koju treba rješavati na višoj razini. Kad promišljam o hrvatskim braniteljima, čini mi se često da smo izgubljena generacija, ali zato mlade treba usmjeravati da vide i dobro promisle je li bolje otići ili ostati u Hrvatskoj. Nažalost, ponajviše mediji šire priče da je drugdje bolje i potiču mlade da odu. Međutim, tko hoće raditi, ima tu kruha.« Lukač je posebno oduševljen što sa svojim proizvodima opskrbljuje Dom hrvatskih veterana. »Nije to velika količina, ali to je stanovito priznanje, jer koordinator je prepoznao i uspostavio kontakte s hrvatskim braniteljima proizvođačima, pa im je to na neki način i priznanje«, navodi Lukač.

Jedinstven sir u Europi

Mješovito obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jareš nalazi se u Donjim Sređanima u Dežanovcu. Uzgajaju muzne krave, a proizvođači su mlijeka i mliječnih proizvoda. Vode ga supružnici Adela i Vlado Jareš. Vlado je kao dragovoljac prošao rat, bio je pripadnik mješovitoga artiljerijskoga diviziona iz Daruvara. Radio je kao električar, zatim precizni mehaničar te niz drugih poslova. »No nisam bio zadovoljan time, jednostavno sam promišljao da mogu biti korisniji, a istodobno zadovoljniji kad sam u kontaktu s prirodom«, navodi hrvatski branitelj Jareš. »Tako smo supruga i ja krenuli od početka. Kad smo sklopili brak, svatko je imao po jednu kravu, to nam je pripalo. Dalje smo pomalo gradili i stvarali. Budući da je to područje bilo pod UNPROFOR-om, čak su nam i njihovi pripadnici pomagali graditi štalu. Danas imamo 22 muzne krave, proizvodimo mlijeko i mliječne proizvode. U rad su uključene i dvije kćeri te nas one potpuno mogu zamijeniti.«

»Često se sjetim stare izreke: blago onomu tko uživa u radu, jer svi su ostali užitci ograničeni. Upravo rad puno pomaže hrvatskim braniteljima da ne gutaju tablete, nego da se suoče s problemom i rješavaju ga kroz rad«, rekao je Drago Skalnik.

Jareši se bave isključivo ekološkom proizvodnjom, a stvorili su i svoj autohtoni sir »Koprivko« koji je jedinstven proizvod u Europi. »Nekoć je kopriva bila sirotinjska hrana, a istodobno lijek. Došli smo na ideju da iskoristimo to i u proizvodnji sira. Tako smo napravili sir ‘koprivko’ koji je jako tražen, a mi ne možemo proizvesti veliku količinu. Uz proizvodnju svih mliječnih proizvoda koji se rade isključivo prirodnim metodama, nastojimo potaknuti ljude na ekološku osviještenost. Kod dolaska učenika iz strukovnih škola na naše gospodarstvo primjećujemo da su mnogi udaljeni od prirode. Nažalost, problem je i radna snaga. Konkretno za mene kao hrvatskoga branitelja rad ima ploda kad čovjeku čini zadovoljstvo, a k tomu svjestan sam da nisam beskoristan«, ističe hrvatski branitelj Jareš. Premda Jareši svoje proizvode prodaju i na tržnicama, Vlado navodi da mu puno znači suradnja s Domom hrvatskih veterana te da je to i čast i zahvala, jer nisu zaboravljeni. Ujedno to je prava odluka i oblik da se prepozna i cijeni rad hrvatskih branitelja, a ne da ih se omalovažava. OPG Jareš proglašen je prije dvije godine najboljim obiteljskim gospodarstvom, a Adela je prije deset godina ponijela i titulu najuzornije seoske žene Bjelovarsko-bilogorske županije. Jareši navode da su danas velik problem i pravilnici i administracija u državi jer nisu fleksibilni pa kod svega treba više paziti što se ne smije, a ne što se može i smije raditi.

»S radom – bez gutanja tableta«

Poljoprivredna zadruga »Voćko« iz Pakraca otkupljuje voće i proizvodi stopostotne prirodne sokove i voće. Sada joj je na čelu bivši dozapovjednik pakračke obrane Drago Skalnik. Osam su godina u proizvodnji prirodnoga soka i voća. Skalnik navodi da je zadruga prepoznata na području Hrvatske, a posebno raduje suradnja s Ministarstvom hrvatskih branitelja. Zadruga »Voćko« prva je u Požeško-slavonskoj županiji počela s udruživanjem proizvođača jabuka i prva je izgradila vlastitu hladnjaču od dvije komore. »Kad bismo se dalje povezali s državnim institucijama za siguran otkup, poput ovoga dijela s Domom hrvatskih veterana, svakako bi se mogli širiti nasadi voćnjaka te bi se moglo uključiti i više braniteljskih i drugih obitelji«, kaže Skalnik. »Tu je ekološki čista zemlja, samo je stvar organizacije i ljubavi prema domovini. Danas je na ovim područjima teško pronaći radnike, posebice mlađe dobi. Ljudi jednostavno nisu poduzetni i treba ih potaknuti, da vide na primjerima.« Skalnik navodi da primjer mogu biti hrvatski branitelji kroz model koji je pokrenut iz Doma hrvatskih veterana. Pa i obrana Hrvatske rađala se kroz različite vojnoredarstvene operacije dok se nije došlo do vojno-redarstvene operacije »Oluja«. »Često se sjetim stare izreke: blago onomu tko uživa u radu, jer svi su ostali užitci ograničeni. Upravo rad puno pomaže hrvatskim braniteljima da ne gutaju tablete, nego da se suoče s problemom i rješavaju ga kroz rad«, zaključuje Skalnik.

Priznanje i izgradnja zajedništva

Hrvatski branitelj i dragovoljac iz Domovinskoga rata Zdenko Pavičić s obitelji vodi OPG Pavičić koje se nalazi u Grubišnom Polju. Među ostalim proizvođači su povrća kojim opskrbljuju Dom hrvatskih veterana. »Krenuli smo još 1993. zasadivši na dvjestotinjak kvadrata krizanteme te nešto cvjetače, rotkvice i kupusa«, navodi Pavičić, koji je na tom području jedan od većih uzgajivača povrća, a i cvijeća. »Ova me suradnja podsjeća na dane kad smo branili Hrvatsku, gdje je vladalo zajedništvo, a organizirali smo se po malim sredinama, iz čega je kasnije nastala Hrvatska vojska, a i samostalna Republika Hrvatska. Danas nam je to potrebno, dakle da se oslanjamo jedni na druge, međusobno dopunjavamo, pomažemo, organiziramo. To je način da zadržimo mlade te pokažemo da se tu može pristojno živjeti. Dakle, ljubav prema domovini i zajedništvo mogu puno toga napraviti da svima bude bolje.« Dragovoljac Pavičić ističe da mu je suradnja s Domom hrvatskih veterana veliko priznanje jer iz njega se ponovno gradi hrvatsko zajedništvo.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Plažanin iz Sirača vode supružnici Jadranka i hrvatski branitelj Antun. U OPG-u imaju proizvodnju i otkup gljiva, šampinjona, bukovača, bučina ulja. Premda Dom hrvatskih veterana otkupljuje manju količinu tih proizvoda, Plažanini ističu da je to način kako treba organizirati proizvodnju i otkup. Na taj će način zaživjeti i opstati male sredine. To je važno u ovom trenutku, dakle da se taj model primijeni na širu razinu. »Jednostavno uživamo u radu i svom poslu. Najjednostavnije je kukati i ništa ne poduzimati. Nije dovoljno samo čekati, nego treba nešto poduzeti da nam svima bude bolje«, ističu Plažanini.

Nema odgode plaćanja

U registru središnje baze certificiranih seljačkih tržnica upisan je OPG hrvatskoga ratnoga vojnoga invalida Mije Galovića u Novoj Gradiški. Uzgajivači su pilića, a imaju i ugovor o opskrbi Doma hrvatskih veterana u Lipiku.

Za otkup proizvoda i njihovu pripremu izravno je zadužen Aleksandar Šubert, vlasnik restorana »Vrata Slavonije« koji je otvoren u sklopu Doma hrvatskih veterana. Šubert ističe da su uključena lokalna obiteljska gospodarstva i proizvođači hrane od kojih otkupljuju domaće, prirodno uzgojene proizvode. Više od 70 posto namirnica od lokalnih je proizvođača. Posebno naglašava da ne odgađaju plaćanja, nego se plaća odmah na otkupne blokove.

IZVORGlas Koncila br. 32-33/2018.
Prethodni članakCRKVA SV. MARKA EVANĐELISTA U PAŠMANU S baroknim kipom sv. Marka
Sljedeći članakJE LI VRIJEME MOLITVE IZGUBLJENO VRIJEME? Nužnost molitve za plodan apostolat