Među bolestima današnjice nalazi se i povišeni krvni tlak (hipertenzija) koji više nije karakteristika samo starije životne dobi, nego sve više zahvaća najproduktivniju, »srednju« generaciju, pa i mlađe generacije. Ta granica pomaknuta je upravo zbog stila života jer je povišeni krvni tlak često posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti, neadekvatne prehrane te neurednoga načina života udruženoga sa stresom. Stoga nije neobično da se upravo povišeni krvni tlak smatra vodećim uzročnikom smrtnosti u gotovo svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
a pola onih koji za njega znaju ne poduzima ništa
Svaki treći stanovnik Hrvatske ima povišen krvni tlak. Prema Statističkom ljetopisu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, vodeće mjesto pobola i smrtnosti već dugi niz godina uzrokuju srčano-žilne bolesti, a među njima i hipertenzija. U 2017. one su uzrok smrtnosti 23 504 osoba sa stopom smrtnosti od 570/100 000 stanovnika. Velik je problem što povišeni krvni tlak »ne boli«, često nema nikakvih vidljivih simptoma i često prolazi nezapažen dok već komplikacije ne postanu vidljive, za što ponekad prođe i 10-20 godina. Najčešći su simptomi glavobolja u zatiljku, vrtoglavica, umor, promjene vida, smetenost. Oni se obično javljaju kada već postoji oštećenje srca, vida, mozga, bubrega i sl. Povišeni krvni tlak vodeći je uzrok srčanoga infarkta, moždanoga udara, prsnuća aneurizme te brojnih drugih smrtonosnih komplikacija pa je njegovo rano otkrivanje, a posebno sprječavanje, veoma važno. Iz toga razloga upravo u svibnju (17. svibnja) održava se Svjetski dan hipertenzije. Pokrenula ga je 2005. godine Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije s ciljem podizanja svijesti, informiranja i savjetovanja ljudi o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije.
Najvažniji dio uzroka povišenoga tlaka počinje »na tanjuru«. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, nepravilna prehrana odgovorna je za oko 50 %, tjelesna neaktivnost za oko 20 %, a pretilost za oko 30 % slučajeva povišenoga krvnoga tlaka. Među vodećim je uzimanje velikih količina kuhinjske soli. Procjene su da je prosječan unos soli veći od 11 grama dnevno (što je peterostruko više od fizioloških potreba), a preporučeni unos je oko 6 grama (1 čajna žličica soli). To uključuje ne samo sol što se stavlja u hranu tijekom pripreme obroka, nego i »skrivenu sol«. To su u najvećem dijelu pekarski proizvodi. Na primjer, 100 grama kruha sadrži oko 2 grama soli, a peciva još i više. Nadalje tu su i gotova i polugotova hrana, konzerve, sirevi, suhomesnati proizvodi, grickalice i slični proizvodi.
imaju bolesnici s visokim vrijednostima krvnoga tlaka nego osobe s normalnim tlakom
Na oštećenje funkcije krvožilnoga sustava utječe općenito nezdrava prehrana koja uključuje konzumiranje velikih količina masne, slatke, visokokalorične hrane s malim udjelom voća i povrća. Nadalje, riziku se pridružuje debljina, kao posljedica nezdrave prehrane i nedovoljnoga bavljenja fizičkim aktivnostima, te pijenje alkohola, pušenje i stres. Sve su to čimbenici rizika koji su uvelike uklonjivi i koji su ovisni o osobnoj odluci svake osobe. Istraživanja su pokazala da gubitak tjelesne težine od 10 posto u pretilih osoba smanjuje krvni tlak. Osobe čiji je indeks tjelesne mase veći od 25 trebale bi skinuti tjelesnu težinu. Pušenje ima značajan utjecaj na povišenje krvnoga tlaka jer djeluje na suženje krvnih žila. Sa svakim povučenim dimom cigarete ili žvakanjem duhana nikotin izravno ubrzava srčani ritam, a ostali kemijski spojevi oštećuju stijenku krvne žile, ometaju razgradnju lošega LDL kolesterola koji uzrokuje nakupljanje masnoća u krvnim žilama. Sve to uzrokuje veći otpor u krvnim žilama te povišenje krvnoga tlaka.