PROMICATELJICA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI NA AMERIČKOM KONTINENTU »Suvremenu književnost vrjednovati prema estetskim, a ne spolnim kriterijima«

Irena Stanić Rašin jedna je od graditeljica mostova između Hrvatske i svijeta.

Hrvatska je, uz Izrael i Irsku, zemlja s najvećom dijasporom, stoga je povezivanje tuzemnih i inozemnih Hrvata važno, kao i promicanje hrvatskoga identiteta u inozemstvu. Jedna od graditeljica mostova između Hrvatske i svijeta svakako je Irena Stanić Rašin, čija nova zbirka poezije »Iza devet velova« povezuje ljepotu rime, humor i društvenu kritiku. Za Glas Koncila pojasnila je zašto su čitanje, prevođenje i izdavanje knjiga važan dio identiteta, osobnosti i vrline čovjeka.

»Ljepotu poezije nalazim u umješnosti povezivanja slika, značenja i zvuka. Svaka ljudska djelatnost ima svoje alate, a u pjesmama dolazi do izražaja poetski instrumentarij, koji čini da se istakne kvalitetna poezija«
Prevođenje i izdavaštvo kao poziv

Anglofono je književno tržište golemo. Irena Stanić Rašin, Hrvatica s američkom adresom, osnovala je vlastitu izdavačku kuću jer je, kako kaže, jednostavno osjetila da baš to treba raditi. »Godine 2015. željela sam objaviti svoju proznu adaptaciju narodne dječje pjesmice »Pošla koka na pazar« na engleskom jeziku s ilustracijama Ivane Rašin. U priču na engleskom jeziku uključila sam poruku o potrebi za susretljivošću i ljubaznošću prema drugima, a nastala je iz prepričavanja pjesmice mojoj djeci i njihovim prijateljima kada su bili mali. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja plasiranja knjige kroz tradicionalne izdavače, shvatila sam da bih morala poslati tekst bez ilustracija kako bi ga netko uopće uzeo na razmatranje. Naime, tradicionalni izdavači sami vole uparivati tekst s ilustracijama, osim ako autor i ilustrator nisu ista osoba. Željela sam imati kontrolu nad krajnjim izgledom knjige pa sam otvorila svoju izdavačku kuću«, rekla je Stanić Rašin. »Perlina Press« objavljuje engleske i dvojezične naslove hrvatskih autora, radeći na promidžbi hrvatske književnosti na sjevernoameričkom kontinentu i u svijetu. Do sada je objavila četiri naslova, a do kraja godine izlaze još dva. »Svaka je knjiga sinergijski proizvod skupine ljudi čija ljubav i znanje prema onomu što rade jamče da pred čitatelja dođe kvalitetan, zanimljiv i estetski dojmljiv proizvod«, pojasnila je.

U poeziji treba čitati i zvuk

Dok današnja poezija nastoji biti slobodna od bilo kakvih pravila, sve do granica krajnje hermetičnosti pa i besmisla, Stanić Rašin najradije piše vezanim stihom i prevodi poeziju klasična sroka. »Ljepotu poezije nalazim u umješnosti povezivanja slika, značenja i zvuka. Svaka ljudska djelatnost ima svoje alate, a u pjesmama dolazi do izražaja poetski instrumentarij, koji čini da se istakne kvalitetna poezija. Snaga je poezije u njezinu djelovanju na pjesnika u trenutku stvaranja i na čitatelja u trenutku primanja. Oduševljenje koje čitatelj osjeća prilikom čitanja dobre poezije djelovat će dugo nakon čitanja, a možda i trajno. Tražim poeziju koja ostavlja trag. U poeziji tražim i melodičnost, onu etimološku liriku, kompoziciju čiji se inherentno ritmički oblik može uglazbiti, a upravo tu dolaze do izražaja metar i rima«, rekla je sugovornica.

Žene koje stvaraju književnu povijest

Osvrnula se i na činjenicu da se danas mnogo govori o ženskom pismu, pojmu koji je uvela francuska feministička kritika 1970-ih godina za autonoman i angažiran ženski izraz. »Čini mi se da danas više ne bismo trebali govoriti o spolnoj nejednakosti u književnom svijetu, pogotovo stoga što gotovo svatko može objaviti knjigu ili dosegnuti čitatelje preko društvenih mreža. Mislim da književnice koje su do sada zbog spola bile nepravedno zakinute u svijetu književnosti treba otkriti i uključiti u književni korpus, ali također mislim da bi suvremenu književnost trebalo vrjednovati prema estetskim, a ne spolnim kriterijima«, prokomentirala je.

Domoljublje ispunja čovjekovu potrebu za pripadanjem  
Autorica je dojmljivoga sonetnoga vijenca domoljubne poezije, »Dragoj domovini«, bogatoga interpolacijama iz hrvatske književne tradicije. Na upit nedostaje li danas domoljublja i dijaloga s tradicijom, rekla je: »Domoljublje, kao jedan od identiteta koje nosimo kroz život, nije zanemarivo jer ispunja čovjekovu potrebu za pripadanjem. Identitetske su kategorije brojne i raznih su raspona. Obitelj, grad, država, spol, dob i, naravno, jezik, sve nas to određuje. Identitetski markeri djeluju prema unutra i prema van, a trebaju težiti pozitivnim konotacijama i djelovanjima. Tako i domoljublje može biti izraženo, pritajeno, ali i negirano. Čini mi se da ljudska priroda kao konstanta često radi protiv čovjeka i zajednice, pa stoga treba njegovati i promicati univerzalne vrijednosti. Ljubav prema bilo čemu treba počivati na poštenju i dobroti.«
Pitali smo ju i je li nužno poznavati hrvatsku književnu povijest da bi se moglo pisati i misliti na hrvatskom jeziku. »U današnjoj zasićenosti sadržajima svih vrsta, uključujući hiperprodukciju knjiga u cijelom svijetu, nemoguće je pročitati svaki naslov, ali važna djela hrvatske i svjetske književnosti uvijek bi morala moći naći put do čitatelja. To je velika zadaća za roditelje i školski sustav. Pripadanje neprekinutom nizu književnoga stvaranja temelji se na poznavanju književne tradicije. Prema Juliji Kristevoj i teoriji intertekstualnosti, ni jedan tekst nije djelo jednoga autora, već rezultat odnosa s drugim postojećim tekstovima i jezičnim strukturama.«

Projekt nadahnut Danteom

Irena Stanić Rašin 2021. napisala je sonetni vijenac u čast Danteu Alighieriju čija je »Božanstvena komedija« remek-djelo i sinteza kršćanske civilizacije. Tendencija izbacivanja kanonskih djela iz lektire, koja je zapala i Marulića i Dantea, u ime razumljivosti i lakoće primanja žrtvuje poznavanje klasika. Stanić Rašin pak smatra kanonska književna djela itekako potrebnima: »Mislim da je iščitavanje kanonskih djela važno u svakom razdoblju jer svako doba primjenjuje pročitano kroz svoju perspektivu i dodaje svoje interpretacije velikih djela. Povodom 700. obljetnice Danteove smrti 2021. gopdine osmislila sam tečaj ‘Danteov Pakao: Alegorijsko putovanje nekad i sad’, u kojem upoznajem polaznike s važnošću Božanstvene komedije kao temelja zapadne civilizacije, s naglaskom na književnosti i umjetnosti«, pojasnila je Stanić Rašin. »U prezentaciju Dantea polaznicima tečaja uključujem mnoga likovna ostvarenja nadahnuta Danteovim ‘Paklom’, a ta dodatna dimenzija potvrđuje univerzalnost njegova remek-djela. Zajedno smo pronalazili nove interpretacije najpoznatijega zagrobnoga putovanja preispitujući pojmove grijeha, morala, kazne, nagrade i drugih. Zaključili smo da se u modernom društvu, nažalost, premalo cijeni i njeguje ono što se na talijanskom naziva virtù, a znači vrlinu, čestitost, krjeposnost, te da vlastite želje i potrebe često imaju prednost pred altruizmom, empatijom i razmišljanjem o drugima«, istaknula je.

»Roditelji i odgojitelji moraju naći vremena čitati djeci od malih nogu i pokazati primjerom da je čitanje važno«
Obitelj – kolijevka riječi i topline 

Majka je troje djece i autorica izvrsne knjige poezije za djecu »Djetinjstvene pjesme« u kojoj dolazi do izražaja toplina doma i obitelji. Uspješno je prepjevala na engleski i Vitezova »Antuntuna« i narodnu dječju pjesmicu »Pošla koka na pazar«, a upravo je otisnuto i »Šaljivo putovanje Hrvatskom«, još jedna knjiga pjesama za djecu. Suvremeni način života često roditeljima ostavlja malo vremena za čitanje poezije djeci, maštanje i igranje riječima. Irena Stanić Rašin posvjedočila je o kolikoj se šteti radi: »Jedno od najljepših sjećanja iz razdoblja dok su moja djeca bila mala zajedničko je čitanje slikovnica i knjiga, osobito uspavljivanje čitanjem. Djeca imaju potrebu povezivati sliku i glas, a često imaju omiljene slikovnice koje rado nose ukućanima na čitanje. Psihologinja Latinka Basara, s kojom sam surađivala na svojoj prvoj knjizi ‘A da se to dogodi tebi: Priručnik za odrastanje’, govori o važnosti čitanja i kaže da, za razliku od prihvaćanja gotovih, ponuđenih sadržaja igrica, serija i radnji na zaslonima, čitanje otvara put zamišljanju prostora i likova koje svatko predočava na svoj specifičan način, sudjelujući u oblikovanju priče.« Dodala je da pretjerano korištenje zaslonima na mobitelima, tabletima i računalima svodi mnogo današnjega iskustva na dvije dimenzije i lišava djecu osjeta opipa i mirisa trodimenzionalne knjige, a time i imaginacije i kreativnosti.

»U sjećanju mi je urezan jedan video s malim djetetom koje pokušava okretati stranice slikovnice pokretom prsta kao da pomiče zaslon mobitela, što me osupnulo i rastužilo. Roditelji i odgojitelji moraju naći vremena čitati djeci od malih nogu i pokazati primjerom da je čitanje važno. Također mi se čini da djeci i mladima danas nedostaju praktične vještine poput kuhanja, prišivanja dugmadi i krpanja, vrtlarenja i jednostavnih popravaka koji bi ih pripremili za samostalan život.«

Biografija
Irena Stanić Rašin pjesnikinja je, prevoditeljica, književna istraživačica i vlasnica obiteljske izdavačke kuće »Perlina Press«. Živeći na relaciji Zagreb – Boston promiče hrvatsku kulturu u inozemstvu. Anglistica i talijanistica po struci, bavi se pisanjem, prevođenjem i podučavanjem hrvatskoga jezika i kulture te angloameričke i talijanske književnosti i kulture. Suosnivačica je i ravnateljica Hrvatske škole Boston. Godine 2019. dodijeljeno joj je odlikovanje Reda hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana te očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Bostonu. Autorica je dviju zbirki poezije za djecu, »Djetinjstvene pjesme« (2021.) i »Šaljivo putovanje Hrvatskom« (2023.). Napisala je zbirke pjesama za odrasle »Sahranjena ljubav: dnevnik slučajne pjesnikinje« (2020.) i nekoliko sonetnih vijenaca, a uskoro će objaviti novu poetsku zbirku »Iza devet velova« (2023.).