Potres je ponovno uzdrmao i baziliku Presvetoga Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Nakon petrinjskoga potresa nova se rupa pojavila u dijelu svoda odmah uz svetište. Stare pukotine na zidovima bazilike dodatno su se proširile.
ZAGREB Petrinjski potres 29. prosinca osjetio se snažno i u ostatku kontinentalne Hrvatske, posebno na prostoru Zagrebačke nadbiskupije, gdje je ostavio i ozbiljnije posljedice na već ranjenim sakralnim objektima, uključujući i nova oštećenja na zagrebačkoj prvostolnici. »Male pukotine na svodu i orebrenju nastale u potresu u ožujku novim su se potresom ozbiljno povećale i treba hitno pristupiti sanaciji«, izjavio je graditelj skele iz katedrale Petar Žaper, prenijela je mrežna stranica Zagrebačke nadbiskupije, a očekuju se i detaljnije analize novih oštećenja.
Sveta Katarina – najveća stradalnica
Najteže je stradala crkva sv. Katarine na Gornjem gradu. Nakon što su se u zagrebačkom potresu u ožujku od svoda odvojile velike količine žbuke i štukature te napukli lukovi koji podupiru krovnu konstrukciju, u novom potresu urušio se gotovo cijeli svod iznad svetišta. Nove pukotine na zidovima crkve vidljive su izvana. Crkvu smo obišli 4. siječnja ujutro, samo sat vremena nakon što je potres od 4,2 stupnja po Richteru ponovno zatresao Sisak i okolicu te se osjetio i u Zagrebu. Prema procjeni gornjogradskoga župnika Vladimira Magića i taj je potres potaknuo nova urušavanja stropa.
Uz opasnost od novog urušavanja crkve sv. Katarine najprije bi trebalo počistiti dijelove odlomljenoga svoda i na najkritičnija mjesta zatim postaviti skelu i podupiranjem spriječiti nova urušavanja, objasnio je župnik Magić.
»Ovo je katastrofa. Slobodno pišite da ‘Katarine’ više nema«, rekao je župnik u obilasku. Nedugo nakon zagrebačkoga potresa, kada smo na proljeće obilazili ranjenu crkvu sv. Katarine, na platou kraj crkve župnik Magić rekao je, gledajući u ranjene zvonike zagrebačke prvostolnice i crkve sv. Marije na Dolcu, da će novi potres doći kad-tad pa bi se trebalo razmišljati i o tome da se na katedrali zbog sigurnosti šiljasti dijelovi tornjeva skrate, tako da nalikuje »Notrdamki«. U tom trenutku bilo je gotovo nezamislivo da ćemo ponovno svjedočiti tako jaku potresu za naših života, a još manje vjerojatno da će se takva prirodna nepogoda ponoviti na kraju iste godine. Proces obnove daleko je od izvjesnosti. U slučaju bilo kakve nove jače trešnje krhki bi se svod vjerojatno nastavio urušavati. Uz opasnost od urušavanja najprije bi trebalo počistiti dijelove odlomljenoga svoda i na najkritičnija mjesta zatim postaviti skelu i podupiranjem spriječiti nova urušavanja, objasnio je jedan od mogućih početnih koraka župnik Magić.
Dodatno stradala Palmotićeva
Sa župnikom Magićem obišli smo i župnu crkvu sv. Marka evanđelista. Stare pukotine na lukovima novi je potres dodatno proširio i na nekoliko je mjesta otpala manja količina razlomljene žbuke. Vrijedni kipovi ostali su na mjestu i nije ih oštetila padajuća žbuka, a crkva sv. Marka, unatoč ozbiljnim napuknućima na lukovima koji drže svod, ipak je izbjegla teška oštećenja. U pokrajnjoj kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, u kojoj se sada održavaju redovite pastoralne aktivnosti, također ima jedna manja pukotina između bočnoga zida i stropa pa je postavljanje manje skele opcija koja se razmatra. Dio pastoralnih aktivnosti događa se i na Kamenitim vratima.
Potres je ponovno uzdrmao i baziliku Presvetoga Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Nakon petrinjskoga potresa nova se rupa pojavila u dijelu svoda odmah uz svetište. Stare pukotine na zidovima bazilike dodatno su se proširile. Pukotine su se povećale i u pastoralnom centru. Drugi župni objekti, kao i prostorije samostana, prošle su uglavnom uz blage, kozmetičke štete, potvrdio je u razgovoru za Glas Koncila župnik Ivan Matić.
Od podsljemenskih crkava stradala ona u Gračanima
Potres je uzrokovao i nova oštećenja u župnoj crkvi sv. Mihaela u Gračanima pa su statičari preporučili da se zbog nesigurnoga zvonika, koji bi jači potres mogao ozbiljno uzdrmati i ugroziti cijelu konstrukciju crkve, za redovite mise i druga župna pastoralna okupljanja ne upotrebljava crkva. U ostalim zagrebačkim podsljemenskim župama koje je potres u ožujku teško ranio – u Granešini, Čučerju i Markuševcu – petrinjski potres nije ostavio novih i teških posljedica na sakralnim i župnim objektima, a bez novih oštećenja uglavnom su prošli i domovi većine mještana. Potres je uzdrmao i remetsku crkvu, u kojoj su se u trenutku trešnje nalazili i vjernici u molitvi, no ipak nisu ostale ozbiljne posljedice. Nadležni su stručnjaci utvrdili da je crkva zadržala stabilnost te je sigurna za liturgijska slavlja.
Franjevačke crkve dobro prošle
Bez teških posljedica prošla je i župna crkva sv. Franje franjevaca trećoredaca na zagrebačkom Ksaveru. Crkva je u ljeto u cijelosti bila obložena šperpločama i učvršćena skelama pa novi potres nije učinio štete. Franjevačka crkva na Kaptolu također je izbjegla nova teška oštećenja. U potresu se odlomio dio pročelja crkve, no čini se da su skele uspjele poduprijeti dijelove ranjene u potresu u ožujku pa je i konstrukcija izdržala trešnju. Na Dolcu, u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije, skele su također spriječile oštećenja u novom potresu, potvrdio je za Glas Koncila župnik Josip Kuhtić.
Ozbiljno je ugrožena sigurnost zvonika župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici. Opasna oštećenja potres je ostavio i na župnoj crkvi sv. Ane u župi sv. Jane podno Žumberka. Stradala je i župna crkva i kapela na Strmcu u župi Blažene Djevice Marije od Sedam Žalosti u Velikom Trgovišću…
Potres se osjetio i u Velikoj Gorici, vjerojatno i snažnije nego u Zagrebu. Prema informacijama do kojih smo došli do zaključenja novoga broja i slanja novina u tiskaru u Velikogoričkom dekanatu ozbiljno je ugrožena sigurnost zvonika župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije, no crkva je uglavnom prošla bez težih oštećenja. Sve redovite župne aktivnosti zbog sigurnosti premještaju se u župni pastoralni centar, rekao je župnik Ivan Norbert Koprivec.
Opasna oštećenja potres je ostavio i na župnoj crkvi sv. Ane u župi sv. Jane podno Žumberka, nedaleko od Jastrebarskoga. Crkva je izgrađena krajem 17. stoljeća na vrhu strme uzvisine. Pukotine su vidljive na svim zidovima izvana. U nekim je dijelovima vidljivo i odvajanje terena od zida, u širini od 8 cm, što govori da je došlo i do klizanja terena. Na galeriji iznad sakristije vidljiva je i veća pukotina u stropu sakristije, širine oko 5 cm. Došlo je i do vidljivoga odvajanja drvenoga stropa svetišta od lučne grede.
Stradala je i župna crkva i kapela na Strmcu u župi Blažene Djevice Marije od Sedam Žalosti u Velikom Trgovišću. Dok se ne sanira šteta ili ne postavi skela, župna crkva bit će izvan uporabe, a za sve župne aktivnosti na raspolaganju je kapela sv. Jurja. Na Strmcu je potres teško ranio kapelu i postoji opasnost od urušavanja krovišta u novom potresu. Dijelovi zida padali su s kapele i nekoliko dana nakon jakoga potresa, no župljani su zamijenili razbijene crjepove na krovu kapele da crkva ne bi dodatno propadala od kiše i drugih oborina.
U župi Imena Marijina u Kamanju oštećena je kapelica sv. Filipa i Jakova u Reštovu, koju je ranio i potres u ožujku. Ponovno su oštećeni svodovi i lukovi te su se povećala raspuknuća na zidovima, što narušava stabilnost građevine. U njoj su do daljnjega obustavljena misna slavlja. Zbog oštećenja na župnoj crkvi vjeronaučna dvorana služit će kao privremena crkva, kratko je na mrežnim stranicama objavila župa Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Brezovici.
