Pupnat je jedno od pet najstarijih mjesta na Korčuli. Smješten je u središtu istočnoga dijela otoka. Okružen je visokim brdima: Velom stranom (478 m), Velim vrhom (473 m) i obližnjim najvišim otočkim vrhom Klupcom (569 m). S obalom je povezan preko Pupnatske luke i uvale Bačva na južnoj strani Korčule. Pupnat je od Korčule na istoku, a na zapadu od Čare udaljen oko 15 km. Do Žrnova je 8 km.
U dokumentima se mjesto spominje od 5. ožujka 1346., a samostalna je župa od g. 1625. u vrijeme apostolskoga vizitatora i zadarskoga nadbiskupa Oktavijana Garzadora te korčulanskoga biskupa Teodora Diede. Do toga vremena župa je bila sjedinjena s onom iz Žrnova. Župnik je imao obvezu slaviti mise na blagdan Božića, sv. Stjepana, Uskrsnoga ponedjeljka, drugoga dana Duhova, Velikoga četvrtka i na sve Gospine blagdane. Župna crkva Gospe od Snijega izgrađena je g. 1600. za vrijeme biskupa Kvinčića. Do tada su vizitacije spominjale samo grobljansku crkvicu sv. Jurja iz g. 1395., koja se nalazi na starohrvatskom lokalitetu obližnjega brda. Zbog siromaštva župa je ukinuta g. 1850., ali je ponovno uspostavljena g. 1896.
Crkva je obnovljena g. 1673., kada je biskup Španić postavio i posvetio mramorni oltar u čast sv. Ivana Trogirskoga. Biskup Mihovil Triali posvetio je crkvu g. 1772., koja je g. 1885. i 1999. proširena i produžena. Zvonik uz crkvu započeo se graditi g. 1767., a zbog kužnih bolesti na otoku gradnja je nastavljena g. 1855. te je bio dovršen g. 1968. Danas župna crkva ima tri prostrane lađe i mramorne oltare koji su postavljeni u apsidama. Na plošnom pročelju ističe se 12-lisna rozeta, trokutasta luneta i ovalni barokni bočni prozori. Mise su nedjeljom u 10, a radnim danima u 18 sati. U župi se slave blagdani Gospe od Snijega, a posebno na godišnjicu smrti sluge Božjega fra Marka Tvrdeića (Pupnat 29. srpnja 1733. – Rimini 24. kolovoza 1785.; tijelo mu je preneseno u župnu crkvu 3. studenoga 1877.). Ispred crkve postavljena je bista rektoru dubrovačke katedrale, profesoru sjemeništa, hrvatskomu domoljubu i komunističkomu uzniku Pavi Poši (1900. – 1980.).
