Zapadni obronci Kamenjaka (408 m) ispunjeni su nizom pašnjaka i visoravni te su odavna bila obitavalište stoke i pastira. Na visoravni lokaliteta Fruga u vrijeme rane romanike bila je izgrađena poljska crkva za potrebe čuvara stoke, a slične su bile nanizane i na drugim dijelovima otoka, ali su ili u potpunosti nestale ili se tek naziru njihovi ostatci. Urušene su romaničke crkvice sv. Jelene i sv. Pavla na području Kalifronta (rt Kamporske drage) i one na lokalitetu Zapečina. Na otočiću Lukavcu vidljivi su ostatci crkvice istoga tipa, kao i na lokalitetu Beli Grad u uvali Dubac (poluotok Lopar). Današnja je stambena i gospodarska zgrada u Banjolu izgrađena na temeljima nekadašnje ranokršćanske ili ranoromaničke crkvice sv. Anastazije.
Sv. Danijel je rijedak primjerak ostataka srednjovjekovne seoske arhitekture, ali je u posljednje vrijeme devastiran. Crkvica je bila građena sitnim uslojenim pravilnim klesancima s okolnoga zemljišta koji su spajani vapnom, pijeskom i vezivnim sredstvima. Danas je vidljiva osnova zidova i desetak centimetara visine zida polukružne apside. Do prije petnaestak godina zidovi su bili visoki oko dva metra, kako je tada zabilježeno kod provedenoga istraživanja Geodetskoga fakulteta iz Zagreba. Dimenzije nekadašnje crkvice prema mjerenjima na terenu su: od ulaza do apside 5,75 m, unutrašnjost apside 1,50 m, širina između zidova 3,25 m, debljina zidova 0,55 m i visina crkvice oko 2,50 m.
Do lokaliteta Fruga dolazi se cestom koja vodi uz crkvu i samostan sv. Petra u Supetarskoj dragi, a nastavlja šumskom cestom i poljskim putovima na obronke Kamenjaka (oko 1 sat hoda). Smatra se da je Sv. Danijel bio u vlasti toga samostana i da su redovnici sv. Petra tamo održavali mise.
