ŠANSA ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO Kako smanjiti štetne učinke pesticida?

Foto: Shutterstock

Njemački znanstvenici sa sveučilišta u Koblenzu proučili su kako uporaba pesticida u proteklih 25 godina utječe na zdravlje biljaka i životinja. Rezultate istraživanja objavili su u časopisu »Science«, koji većina znanstvene zajednice smatra vrhunskom publikacijom. U svakom slučaju nije razumno ignorirati najnoviju njemačku studiju, koja upozorava da je toksičnost pesticida znatno porasla u posljednjih četvrt stoljeća (Science 2021, 372, 81).

Nijemo proljeće

Štetan učinak pesticida na zdravlje sisavaca, uključujući čovjeka, poznata je činjenica, zbog koje je agrokemijska industrija bila prisiljena odustati od mnogih popularnih »zaštitnih« sredstava te se kao sigurnija zamjena uvode novi »inovativni« pesticidi koji nisu pogubni za kralježnjake. Poznato upozorenje biologinje Rachel Carson o »tihom proljeću«, o proljeću bez cvrkuta ptica, mnoge su biotehnološke kompanije (ozbiljno) prihvatile, a prijetnju su pokušale izbjeći razvojem novih, manje štetnih pesticida. No čini se da u tome nisu uspjele.

Oprašivači na meti pesticida

Ralf Schulz i suradnici izmjerili su takozvanu ukupnu toksičnost primijenjenih pesticida (TAT) i otkrili da već 25 godina kukci oprašivači i mnoge korisne biljke sve više stradavaju od novih pesticida. Usprkos (uspješnim) pokušajima da se smanji otrovnost pesticida za ptice, sisavce i ljude, uporaba novih izuma pokazala se pogubnom za pčele, bumbare, leptire…

Umjesto zloglasnoga DDT-a ili atrazina, danas se na poljima rabe acetoklor ili glifozat, a stari organofosforni i karbamatni pesticidi zamijenjeni su novim neonikotinoidnim i piretroidnim pesticidima. No te promjene u kemijskom arsenalu dovele su samo do zamjene skupina žrtava. Čini se da uvijek netko mora platiti zdravstvenu cijenu, odnosno da svaki pesticid izaziva neželjene posljedice na takozvanim neciljanim organizmima.

Precizna poljoprivreda

Rezultati njemačkoga istraživanja pomalo su obeshrabrujući jer pokazuju da oblikovanje novih i inovativnih pesticida može biti uzaludno ako se ne smanji njihov štetan ekološki učinak. Bez obzira na to o kojim je pesticidima riječ, treba ograničiti njihovu uporabu i unaprijediti preciznu poljoprivredu, odnosno dostavu pesticida na »točnu adresu«, a ne iz aviona rasipati »napalm-bombe«. Jasno, tvrde njemački znanstvenici iz Koblenza, treba znatno povećati udio ekološke ili organske proizvodnje u poljoprivredi.

Nema hrvatskih pesticida

Priča o sve većoj toksičnosti modernih pesticida važna je i za Hrvatsku. Hrvatska ne sudjeluje u razvoju novih agrokemijskih sredstava za zaštitu, nego je samo korisnik postojećega spektra pesticida na tržištu. Hrvatski poljoprivrednici kupuju ono što nude drugi; takav pasivan položaj uvoznika nije inovacija, nego imitacija. Hrvatska ne sudjeluje ni u globalnoj proizvodnji usjeva i hrane, odnosno ima zanemariv doprinos u rješavanju svjetskih problema poput nestašica hrane, smanjenih prinosa na poljima, klimatskih poremećaja i gladi, oblikovanja novih pesticida…

Hrana bez kemije

Sadašnji kapaciteti hrvatske poljoprivrede nedovoljni su za prehranu vlastitoga stanovništva, ali i za prehranu sezonskih gostiju. Stoga se, osim pesticida, uvozi i hrana. Dosadašnjim načinom proizvodnje usjeva i hrane Hrvatska ne može konkurirati Njemačkoj, Španjolskoj ili Nizozemskoj. No upozorenje znanstvenika na sve veću toksičnost pesticida i preporuka o potrebi ekološke proizvodnje otvara Hrvatskoj mogućnost da se proizvodnjom »hrane bez kemije« uključi u tržišnu utakmicu, da izvozi tražene proizvode i da skupim delicijama nahrani svoje goste.

Usjevi i hrana bez pesticida prehrambeni su proizvodi s dodanom vrijednošću, to su deficitarni proizvodi na europskom tržištu, a osim gospodarskih prednosti, omogućuju velike uštede zbog povoljnih zdravstvenih učinaka. Stoga bi u Hrvatskoj trebalo imitatorsku koncepciju monokulture, plantaže i prinosa po hektaru zamijeniti inovativnom strategijom proizvodnje zdrave hrane.

IZVORGlas Koncila br. 23/2021.
Prethodni članakOD LJUDI DO ŽIVOTINJA Idu li onda životinje u nebo?
Sljedeći članakNAKON ŠPORTA, FILM Igrač ragbija Watson: »Muškarci, preuzmite odgovornost«