SDS-ov DOSJE O BISKUPU STJEPANU BÄUERLEINU (4) Doušnici od Slavonije do Splita i Novoga Sada

Đakovački biskup Stjepan Bauerlein sa đakonima

Nizanka donosi dokumente iz dosjea jugoslavenske Službe državne sigurnosti o đakovačkom biskupu Bäuerleinu, iz kojih se može vidjeti kako su u onodobnoj diktatorsko-represivnoj državi poštovana osnovna ljudska prava.

Uz dvije najkrupnije doušničke »ribe« (kodnih imena »Luka« i »Filip«, v. prošlu nizanku) u dokumentima posloženima u dosjeu, koje je vodilo nekoliko spomenutih policijskih dužnosnika u različitim razdobljima, u njihovim se »Operativnim dnevnicima« spominju brojni drugi doušnici ne samo u Slavoniji: u Đakovu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima itd., nego i u Splitu, Novom Sadu i dr. Tako se spominju također pod kodnim imenima:

– »Suradnik ‘Joško’ Novi Sad, javlja da je Bauerlein primio u posjetu svećenika dr. Jus Petra, franjevca iz Petrovaradina u junu 1964…«

– »U kancelariju došao neki stariji svećenik i pitao ga što da kaže na sastanku sa službe­nicom UDB-e iz Osijeka, i navodno da ga je Bauerlein istjerao iz sobe« (riječ je o suradniku »Gusaru«).

– »Suradnik ‘Josip’ od 30.7.1964. godine javio je da su bogoslovi u VBŠ Djakovo jedinstveno tražili u peticiji upućenoj bis­kupu…«

– »Suradnik ‘Vlaho’ od 16.9.1964. godine, Split, javlja da je biskup Bauerlein bio protiv uspostavljanja diplomatskih odnosa izmedju Jugoslavije i Vatikana.«

– »Suradnik ‘Zorko’ izvještava 25.3.1965.: ‘Biskup je neprijateljski raspoložen i trebate to imati u vidu…’«

– »Suradnik ‘Tomislav’ od 24.X.1953. godine u svojem izvještaju navodi o Bauerleinu…« te: »Suradnik ‘Tomislav’ od 14.3.1965. godine izvještava…«

– »Suradnik ‘Jelen’ od 4.4.1966. godine, Vinkovci izvještava…« te: »Dne 28.VI.1966. održan je sastanak sa suradnikom ‘Jelen’

Predstavka protiv biskupa na 18 stranica

– »Suradnik ‘Žarko’ u svom izvještaju… izvjestio je da se biskup vratio iz Rima sa II.konci­la.«

»Iako je većem broju svećenika bila poznata neprijateljska djelatnost biskupa nisu na saslušanju htjeli reći bilo što njemu na teret.«

– »Suradnik ‘Markuš’ u svojem izveštaju od 28.III.1965. godine navodi o biskupu Bauerleinu…«

– »Operativni dnevnik počeo se voditi 21.2.1962. Do sada su na njega upućivani saradnici: ‘Rex’, ‘Šura’ i ‘Dunja’.«

– »Dogovoreno je sa operativcem Vujaklija Djurom, da se saradnica ‘Dunja’ upućuje na biskupa Bauerleina, jer kod njega uživa povjerenje.«

»Suradnik ‘Električar’ u svom izvještaju opisuje svoj razgovor sa biskupom prilikom napuštanja bogoslovi­je.«

– »Saradnik ‘X – 100’ izvještava, da je 27.12.1962 Bauerlein držao predavanje bogoslovima o svojim utisci­ma sa koncila.«

– »‘Prijatelj’ izvještava o podjeli crkvenih pog­lavara u dvije struje.«

– Alojzije Suknaić iz SDS-ova Centra Osijek kao izvor informacija spominje također suradnika kodnoga ime »Lukas«’, koji je, kako doslovce navodi, »suradnik u procesu«, što znači da je riječ o drugoj osobi, a ne o spominjanom suradniku »Luki«.

– »Specijalna informacija« br. 60 Odjela državne sigurnosti Sekretarijata unutrašnjih poslova Kotara Osijek od 28. II. 1966. s oznakom »strogo povjerljivo« navodi kao izvor informacija suradnika »Jovu«.

– Osim spomenutih: »Tomislava«, koji je u onodobnim biskupijskim previranjima »pribavio pretstavku protiv Bauerleina, a koja sadrži 18 pisanih stranica«, »Žarka« i »Rexa«, navode se kodna imena i drugih, prema SDS-ovim ocjenama, vrlo aktivnih i korisnih doušnika:

»U obradi Bauerleina uključeni su suradnici: ‘Soko’, ‘Morava’, ‘Braco’… ‘Dragan’, ‘Mali’… Napisali su mnogo izvještaja od 1950. godine pa do 1962. godine, ovdje imade vrlo korisnih izvještaja o neprija­teljskoj djelatnosti biskupa.«

Teške optužbe u anonimnim pismima

Prva stranica SDS-ova dosjea o biskupu Bauerleinu

Uobičajena SDS-ova metodologija u praćenju »neprijateljskih osoba« bilo je i pozivanje na »informativne razgovore« raznih osoba povezanih s »praćenim objektima«, u konkretnom slučaju s biskupom Bauerleinom. Budući da te osobe nisu bile doušnici, njih nisu morali skrivati kodnim nadimcima, nego su ih u izvješćima navodili punim imenima i prezimenima.

Tako se u zabilješci od 3. svibnja 1966. navodi da je Stjepan Kulundžić »razgovarao sa penz. kanonikom Sokolom u vezi Bauerleina«, a saslušani su i bogoslovi Ante Bajić, Hrvoje Gašo i drugi. Jednako tako u drugom dokumentu stoji da su »izjavu na saslušanju dali svjedoci bogoslovi«. Očekivano, osim bogoslova na razgovore su bili pozivani i neki svećenIci, kako to navodi SDS-ov djelatnik Slavko Kulić. No svi ti razgovori, čini se, nisu bili od nekakve koristi jugoslavenskoj tajnoj policiji, što se dade naslutiti iz Kulićeve zabilješke: »Iako je većem broju svećenika bila poznata neprijateljska djelatnost biskupa nisu na saslušanju htjeli reći bilo što njemu na teret.«

Međutim, treba reći da je bilo i anonimaca, koji su samoinicijativno ne potpisujući se, zbog samo njima znanih razloga, teško optuživali biskupa, kako to stoji u Kulićevoj zabilješki: »U toku 1966. godine primljena su dva anonimna pisma u kojima nas nepoznati autor oštro upozorava da u biskupiji postoji ustaška organizacija na čelu sa biskupom Bauerleinom i Kopić Ivanom.«

NASTAVLJA SE

IZVORGlas Koncila br. 3/2021.
Prethodni članakDOGAĐAJ KOJI VODI DO ZAJEDNIŠTVA Poučak prvoga »ekumenskoga hodočašća«
Sljedeći članakSVJEŽE IZ »KONZERVE« Procijepljenost u procjepu