Nizanka donosi dokumente iz dosjea jugoslavenske Službe državne sigurnosti o đakovačkom biskupu Bäuerleinu, iz kojih se može vidjeti kako su u onodobnoj diktatorsko-represivnoj državi poštovana osnovna ljudska prava.
Uz dvije najkrupnije doušničke »ribe« (kodnih imena »Luka« i »Filip«, v. prošlu nizanku) u dokumentima posloženima u dosjeu, koje je vodilo nekoliko spomenutih policijskih dužnosnika u različitim razdobljima, u njihovim se »Operativnim dnevnicima« spominju brojni drugi doušnici ne samo u Slavoniji: u Đakovu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima itd., nego i u Splitu, Novom Sadu i dr. Tako se spominju također pod kodnim imenima:
– »Suradnik ‘Joško’ Novi Sad, javlja da je Bauerlein primio u posjetu svećenika dr. Jus Petra, franjevca iz Petrovaradina u junu 1964…«
– »U kancelariju došao neki stariji svećenik i pitao ga što da kaže na sastanku sa službenicom UDB-e iz Osijeka, i navodno da ga je Bauerlein istjerao iz sobe« (riječ je o suradniku »Gusaru«).
– »Suradnik ‘Josip’ od 30.7.1964. godine javio je da su bogoslovi u VBŠ Djakovo jedinstveno tražili u peticiji upućenoj biskupu…«
– »Suradnik ‘Vlaho’ od 16.9.1964. godine, Split, javlja da je biskup Bauerlein bio protiv uspostavljanja diplomatskih odnosa izmedju Jugoslavije i Vatikana.«
– »Suradnik ‘Zorko’ izvještava 25.3.1965.: ‘Biskup je neprijateljski raspoložen i trebate to imati u vidu…’«
– »Suradnik ‘Tomislav’ od 24.X.1953. godine u svojem izvještaju navodi o Bauerleinu…« te: »Suradnik ‘Tomislav’ od 14.3.1965. godine izvještava…«
– »Suradnik ‘Jelen’ od 4.4.1966. godine, Vinkovci izvještava…« te: »Dne 28.VI.1966. održan je sastanak sa suradnikom ‘Jelen’.«
Predstavka protiv biskupa na 18 stranica
– »Suradnik ‘Žarko’ u svom izvještaju… izvjestio je da se biskup vratio iz Rima sa II.koncila.«
»Iako je većem broju svećenika bila poznata neprijateljska djelatnost biskupa nisu na saslušanju htjeli reći bilo što njemu na teret.«
– »Suradnik ‘Markuš’ u svojem izveštaju od 28.III.1965. godine navodi o biskupu Bauerleinu…«
– »Operativni dnevnik počeo se voditi 21.2.1962. Do sada su na njega upućivani saradnici: ‘Rex’, ‘Šura’ i ‘Dunja’.«
– »Dogovoreno je sa operativcem Vujaklija Djurom, da se saradnica ‘Dunja’ upućuje na biskupa Bauerleina, jer kod njega uživa povjerenje.«
– »Suradnik ‘Električar’ u svom izvještaju opisuje svoj razgovor sa biskupom prilikom napuštanja bogoslovije.«
– »Saradnik ‘X – 100’ izvještava, da je 27.12.1962 Bauerlein držao predavanje bogoslovima o svojim utiscima sa koncila.«
– »‘Prijatelj’ izvještava o podjeli crkvenih poglavara u dvije struje.«
– Alojzije Suknaić iz SDS-ova Centra Osijek kao izvor informacija spominje također suradnika kodnoga ime »Lukas«’, koji je, kako doslovce navodi, »suradnik u procesu«, što znači da je riječ o drugoj osobi, a ne o spominjanom suradniku »Luki«.
– »Specijalna informacija« br. 60 Odjela državne sigurnosti Sekretarijata unutrašnjih poslova Kotara Osijek od 28. II. 1966. s oznakom »strogo povjerljivo« navodi kao izvor informacija suradnika »Jovu«.
– Osim spomenutih: »Tomislava«, koji je u onodobnim biskupijskim previranjima »pribavio pretstavku protiv Bauerleina, a koja sadrži 18 pisanih stranica«, »Žarka« i »Rexa«, navode se kodna imena i drugih, prema SDS-ovim ocjenama, vrlo aktivnih i korisnih doušnika:
»U obradi Bauerleina uključeni su suradnici: ‘Soko’, ‘Morava’, ‘Braco’… ‘Dragan’, ‘Mali’… Napisali su mnogo izvještaja od 1950. godine pa do 1962. godine, ovdje imade vrlo korisnih izvještaja o neprijateljskoj djelatnosti biskupa.«
Teške optužbe u anonimnim pismima
Uobičajena SDS-ova metodologija u praćenju »neprijateljskih osoba« bilo je i pozivanje na »informativne razgovore« raznih osoba povezanih s »praćenim objektima«, u konkretnom slučaju s biskupom Bauerleinom. Budući da te osobe nisu bile doušnici, njih nisu morali skrivati kodnim nadimcima, nego su ih u izvješćima navodili punim imenima i prezimenima.
Tako se u zabilješci od 3. svibnja 1966. navodi da je Stjepan Kulundžić »razgovarao sa penz. kanonikom Sokolom u vezi Bauerleina«, a saslušani su i bogoslovi Ante Bajić, Hrvoje Gašo i drugi. Jednako tako u drugom dokumentu stoji da su »izjavu na saslušanju dali svjedoci bogoslovi«. Očekivano, osim bogoslova na razgovore su bili pozivani i neki svećenIci, kako to navodi SDS-ov djelatnik Slavko Kulić. No svi ti razgovori, čini se, nisu bili od nekakve koristi jugoslavenskoj tajnoj policiji, što se dade naslutiti iz Kulićeve zabilješke: »Iako je većem broju svećenika bila poznata neprijateljska djelatnost biskupa nisu na saslušanju htjeli reći bilo što njemu na teret.«
Međutim, treba reći da je bilo i anonimaca, koji su samoinicijativno ne potpisujući se, zbog samo njima znanih razloga, teško optuživali biskupa, kako to stoji u Kulićevoj zabilješki: »U toku 1966. godine primljena su dva anonimna pisma u kojima nas nepoznati autor oštro upozorava da u biskupiji postoji ustaška organizacija na čelu sa biskupom Bauerleinom i Kopić Ivanom.«
NASTAVLJA SE
