Mirovine koje se isplaćuju u Hrvatskoj podliježu u pravilu obvezama plaćanja poreza, prireza i doprinosa, a u slučajevima ovrhe i prisilnoj naplati u korist vjerovnika.
Na mirovine koje se isplaćuju korisnicima mirovina u Hrvatskoj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obračunava dodatni doprinos od 3 % za zdravstveno osiguranje prema odredbama posebnoga Zakona o doprinosima ako su mirovine veće od prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama.
Osim toga, prema Zakonu o porezu na dohodak Zavod na mirovinu obračunava i naplaćuje porez na dohodak, kao i prirez na taj porez. Porez na dohodak prihod je državnoga proračuna, a prirez pripada jedinicama lokalne samouprave. Sve to vrijedi i za inozemne mirovine hrvatskih građana koje se isplaćuju u Hrvatskoj.
Budući da se mirovine isplaćuju iz državnoga proračuna, vode se kao izdatak iz toga proračuna. Međutim, ti se izdatci donekle umanjuju tako što se naplatom poreza, prireza i doprinosa ponovno vraćaju u proračun kao prihod. Dakle, nominalni izdatci za isplate hrvatskih mirovina trebali bi biti statistički umanjivani za ukupnu masu primljenu po osnovi naplata poreza, prireza i doprinosa. To bi značilo da je stvarni trošak za isplatu mirovina iz prvoga mirovinskoga stupa manji. Ako se tomu pridodaju i naplaćeni porezi, prirezi i doprinosi od inozemnih mirovina, stvarni izdatci postaju još manji. Isto vrijedi i za povlaštene mirovine posebnih kategorija umirovljenika, koje su posebna proračunska obveza, dijelom izvan redovite naplate mirovinskih doprinosa. Ukupan trošak isplate mirovina iz prvoga mirovinskoga stupa treba biti još umanjen. Za razliku od toga, prihodi od naplate doprinosa za drugi mirovinski stup nisu prihodi državnoga proračuna. Ako bi reformom mirovinskoga doprinosi za II. mirovinski stup bili povećani sa 5 % na 10 %, a smanjeni za I. mirovinski stup, prihodi državnoga proračuna od doprinosa za mirovine bit će još više umanjeni. Zato nije jasno zašto se država olako odriče tih prihoda u korist II. mirovinskoga stupa, umjesto da povećava prihode I. mirovinskoga stupa, dakle prihode svojega proračuna.
Ovršni zakon (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/ 16 i 73/17) koji se sada primjenjuje propisuje da će se svim ovršenicima koji primaju mirovinu manju od prosječne netoplaće u Hrvatskoj obračunati nova izuzeća od ovrhe. Ta nova izuzeća primjenjuju se i na ovrhe koje su zatečene u provedbi i prije stupanja na snagu izmjena i dopuna. Bitno je znati da ako ovršenik prima mirovinu koja je manja od prosječne netoplaće u Hrvatskoj, ovršit se može samo trećina mirovine, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.
Što je ovrha i kako se provodi? To je postupak u kojem vjerovnik (ovrhovoditelj) prisilno ostvaruje svoju tražbinu prema umirovljeniku (ovršenik), a provodi se uz pomoć suda ili javnoga bilježnika. Predmet ovrhe može biti plaća, mirovina, novac na računima, nekretnine, pokretnine i slično.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje provodi ovrhu na temelju sudskih ili javnobilježničkih rješenja kao ovršenikov dužnik. Ovršni zakon ne dopušta ovrhu na cijelu svotu mirovinskoga primanja, tako da osigurava nužni zakonski dio koji se ne može ovršiti. Navedena izmjena uvedena je primjenom članka 173. Ovršnoga zakona, prema kojem se ovršeniku treba isplatiti dio mirovinskoga primanja, koje je izuzeto od ovrhe.
Dio teksta toga članka 173. glasi:
»(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. (4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka. (5) Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.«
Dakle, od ovrhe su izuzeta određena socijalna primanja umirovljenika, a to su: 1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja; 2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju; 3. primanja po osnovi socijalne skrbi; 4. primanja po osnovi doplatka za djecu, ako posebnim propisom nije drukčije određeno; 5. primanja po osnovi odličja i priznanja; 6. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno; 7. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun u banci; 8. dar za djecu do 15 godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primitcima po osnovi od nesamostalnoga rada; 9. naknada za saniranje štete od katastrofa i elementarnih nepogoda i 10. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Ovrhu na mirovinu, koja je naložena sudskim ili javnobilježničkim rješenjima o ovrsi, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje provodi kao ovršenikov dužnik.
