Krajem travnja obilježavamo Dane medijske pismenosti, vrlo važne vještine za život i sudjelovanje u današnjem društvu. Pojam o kojem ćemo promišljati u ovom tekstu temelj je medijske pismenosti, samih medija, ali i života općenito, a to je sloboda. Svjetski dan slobode medija slavi se 3. svibnja, a utemeljila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine. Cilj je proslave toga dana podizanje svijesti o važnosti slobode medija, borba protiv utjecaja na medije te promišljanje o rješavanju izazova s kojima se susreću mediji i medijski djelatnici, a odnose se na slobodu govora.
Također, toga se dana spominjemo zatvaranja novinara zbog želje za prenošenjem istine, što se nažalost još i danas događa, ali i novinara koji su izgubili život obavljajući svoj posao. Sloboda mišljenja jedno je od temeljnih ljudskih prava koje se jamči u 19. članku Opće deklaracije o ljudskim pravima, a ona se odnosi na »slobodu izražavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja preko bilo kojega medija i bez obzira na granice«.
Važnost odgovornosti
Ipak, kao što to nerijetko biva, jedno je teorija, a drugo je praksa. Sloboda medija često se ističe kao temelj demokratskoga društva pa se tako mediji nazivaju četvrtim stupom demokracije i sedmom silom, a novinari vratarima i čuvarima demokracije. No u današnjim se demokracijama sloboda medija u sve većoj mjeri dovodi u pitanje, a u nedemokratskim društvima situacija je znatno gora. Da bi stvar bila još ozbiljnija, kršenje medijskih sloboda ne tiče se samo medijskih djelatnika, nego i medijskih korisnika, a to smo svi mi. Stoga se borba za slobodu medija tiče cjelokupnoga društva kojem mediji trebaju omogućiti kvalitetne informacije, a ne širiti dezinformacije koje odgovaraju sebičnim interesima pojedinaca.
Pri zagovaranju slobode ne smije se smetnuti s uma ni važnost odgovornosti koja se nužno veže uz nju. Stoga je borba za slobodu mišljenja ujedno borba za preuzimanje odgovornosti. Drugačije rečeno – bijeg od odgovornosti negiranje je slobode.
»Kršćanin je protiv laži, ali uvijek za ljude«
Sredstva komunikacije služe nam za širenje vijesti, informacija, ideja, misli i osjećaja preko različitih kanala. Jednako je tako radosnu vijest Crkva kroz stoljeća širila dostupnim sredstvima. Od prepričavanja Riječi i stvaranja simbola za vrijeme kršćanskih progona do pojave sredstava masovne komunikacije, Crkva se prilagođavala svakomu novomu dobu, no radosna je vijest u svojoj biti ostala ista. Mnogi komunikolozi složit će se da je Isus bio izvrstan komunikator u svojem odnosu prema drugima i načinu širenja svojih riječi.
Hrvatski katolički radio 2022. u emisiji »Argumenti« dao javnosti bolji uvid u odnos Crkve i medija. »U novije vrijeme, kada se susrećemo s digitalnim medijima, Crkva u tom prostoru vidi mogućnost susretanja s čovjekom našega vremena. Zanimljivo je primijetiti kod posljednjih papa da Crkva širi pogled pa ne govori samo o medijima, nego o potrebi kvalitetne komunikacije. Tako se može govoriti o evoluciji od medija kao sredstva, medija kao tvorca kulture do današnje komunikacije kojom će se uistinu susresti drugi čovjek. To je veliki izazov Crkve u ovom trenutku«, rekao je u emisiji profesor Jerko Valković s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.
Treba naglasiti da je papa Ivan Pavao II. bio ujedno prvi papa koji je vrlo aktivno htio sudjelovati u svijetu medija, približavajući Crkvu ljudima kroz nova tehnološka otkrića. A papa Franjo otišao je i korak dalje jer se još više koristi društvenim mrežama i izlazi ususret tradicionalnim i novim medijima.
Papa Franjo u svojem se obraćanju Međunarodnomu konzorciju katoličkih medija »Katolička provjera činjenica« u Vatikanu 2022. prisjetio riječi pape Pavla VI. iz poruke za Svjetski dan komunikacijskih sredstava 1972. u kojoj se dotaknuo moći medija. »Ne smijemo zaboraviti razliku između vijesti i ljudi. Ako se treba boriti protiv lažnih vijesti, uvijek valja poštovati osobe koje ih često nesvjesno prihvate. Kršćanski komunikator čini evanđeoski stil svojim; on gradi mostove, tvorac je mira i, ponajviše, u potrazi je za istinom. Njegov pristup nije suprotstavljanje ljudima, ne ponaša se superiorno, ne pojednostavnjuje stvarnost, kako ne bi pao u znanstveni fideizam. Doista, znanost je stalno približavanje rješenju problema. Stvarnost je uvijek slojevitija nego što vjerujemo te moramo poštovati sumnje, tjeskobe i pitanja ljudi, nastojeći ih pratiti«, rekao je Papa, a prenio Vatican News.
Uoči Dana medijske pismenosti razgovarali smo s Doris Božičević, studenticom prve godine diplomskoga studija komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Uz studij je uključena i u mnoge druge aktivnosti, pa je tako aktivna u župi Gospe od Čudesa koja se nalazi u njezinu rodnom mjestu Oštarijama.Dani medijske pismenosti
Medijska pismenost uključuje sposobnosti pristupa, analize, vrjednovanja i stvaranja medijskih sadržaja. U svijetu beskonačnoga medijskoga izbora i lako dostupnih sadržaja, u kojem za medije više ne postoje granice, cilj je pružiti informaciju o tome što su mediji i kako oni djeluju. Zato se medijska pismenost smatra jednom od ključnih kompetencija 21. stoljeća.
Cilj je medijske pismenosti potaknuti razgovore o medijima te sigurnoj upotrebi tehnologija. Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku pokrenuli su Dane medijske pismenosti koji su se prvi put održali 2018. godine. Sedmi dani medijske pismenosti održat će se od 22. do 28. travnja, a ove je godine glavna tema razvoj kritičkoga razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji i medijska pismenost mladih u kontekstu superizborne godine.
Priredili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
