»SLOBODNI« SE OSLOBAĐAJU UZ POMOĆ »ZATVORENIH« Za slobodu stvoreni

Foto: Shutterstock

Postoje neke zaista posebne riječi. One kao da su više od riječi, kao da u obilju riječi kojima se ljudi služe imaju povlašten položaj. Njima se imenuju vrijednosti koje dodiruju srž ljudskoga bića i grade njegovo dostojanstvo. Jedna od takvih riječi je i »sloboda«. Što bi ljudski život bio bez slobode? Bi li čovjek bio čovjek bez slobode?

Sloboda je (uz ljubav) najviše spominjana riječ u poeziji, književnosti, filozofiji i društvenim teorijama. Osim umjetnika i teoretičara, pokretala je i iznimne ljude koji su svoje zajednice i narode vodili u borbi za pravedniji i bolji život. Nadahnjivala je na žrtve i velika djela; da bi se izborilo za slobodu, riskirao se život, ali smatralo se vrijednim truda.

Dosta se i postiglo. Danas je neprihvatljivo da bi tko imao pravo druge porobljavati, njima manipulirati i nasilno im oduzimati imovinu ili zaposjedati njihov životni prostor. No time nisu posve onemogućeni oni koji bi porobljavali. Naprotiv, oni danas vješto prikrivaju stvarne namjere i služe se prijetvornim metodama. Nameću ropstvo, a onaj koji ga prihvaća, misli da se odlučio za slobodu. I sve poezije, literature i filozofije nimalo ne slute podvalu; nerijetko i podržavaju čitav proces.

Sveto pismo kaže da je Bog ljudima darovao slobodu. Stvorio je ljude slobodne; on je Bog slobodnih. Sv. Pavao je prije dvije tisuće godina napisao da su ljudi na slobodu pozvani. No ljudi su u stanju sve zakomplicirati i izokrenuti.

Sloboda je čovjeku darovana. Da ju je odmah prihvatio i čuvao, ne bi se poslije za nju trebao boriti. Da ju se odmah prepoznalo, nitko poslije ne bi mogao umjesto nje podvaliti okove. Okovi su doduše prekriveni ukrasima pa ih čovjek nije ni svjestan, a pravo stanje uvidi se tek kad se zategne lanac.

Kao pouzdan vodič kroz zamke suvremenoga doba može poslužiti primjer karmelićanka u klauzuri. Sestre iza rešetaka. Ipak im se toliki obraćaju s raznim molbama, a gotovo sve bi se dale okarakterizirati kao molbe za oslobođenje: oslobođenje od grijeha, bolesti, straha, oslobođenje od briga, za sebe, za budućnost, za nekoga člana obitelji…

Oni »slobodni« oslobađaju se uz pomoć »zatvorenih«!

Sestre svjedoče da rešetke uistinu predstavljaju granicu između slobode i zatočeništva. Ne treba brzati sa zaključkom na kojoj je strani sloboda. Valja odabrati pravu i pokazati se dostojnim dara od Boga dobivenoga.

IZVORGlas Koncila br. 32-33/2019.
Prethodni članakPOVJESNIČAR KOJI JE RAZOTKRIO »NAČERTANIJE« »Hrvatsko srčeko« Petra Šimunića
Sljedeći članakIZ RIZNICE DOŽIVLJENIH MARIJANSKIH ISKUSTAVA Majci se nebeskoj utječu, mole, zahvaljuju, dijele svoju svakidašnjicu