SMIRIVANJE PREKO PAPINA TAJNIKA Migracije traže mudrost i predviđanje

Snimio: B. Čović

Vjerojatno nema tako promišljenih govora kakvi su govori diplomata, a kad govori prvi čovjek crkvene diplomacije, pa makar i kad »samo« propovijeda, nema sumnje da je riječ o govoru u kojem čak i samo jedan pridjev može smiriti mnoge ostrašćene rasprave koje su se vodile proteklih dana u europskom kontekstu. Stoga je pozornost zaslužila propovijed državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina koju je održao u katedrali u Strasbourgu, gradu koji je službeno sjedište Europskoga parlamenta. Ondje je u nedjelju 4. srpnja, kao izaslanik pape Franje, predvodio misu uz 1300. godišnjicu smrti sv. Otilije, zaštitnice sjeveroistočne francuske pokrajine Elzas. No uz taj jubilej izrekao je stajališta kojima je na suptilan način pojasnio i smjer u kojem Crkva predvođena papom Franjom želi koračati kad je riječ o zaštiti kršćanskih vrjednota na području Europske unije, počevši od obitelji pa sve do fenomena migracija.

Treba postupati s »mudrošću« i s »predviđanjem«

»Europa treba milosrđe da ga postavi u središte svoje brige o onima koji preživljavaju na marginama, u siromaštvu ili isključenosti te da bi migracijskim fenomenom upravljala mudrošću i predviđanjem, da bi stvarnu integraciju učinila izvedivom, a sama postala izvorom prilika i bratstva, uklanjajući rizik odvajanja i bolnih nesporazuma, sablasti kulture koja niječe da su sva ljudska bića braća i sestre, fratelli tutti«, riječi su kardinala Parolina. U tim riječima došao je odgovor svima koji crkveno stajalište o migracijama proglašavaju naivnim, stavljajući ga u oprjeku onim europskim državama koje pozivaju na razboritost u procesima migracija i tako šire nepotreban antagonizam. Naime, time što je državni tajnik rekao da bi s migracijskim fenomenom trebalo postupati s »mudrošću« i s »predviđanjem« dao je možda naslutiti da postoji razlika između migracija koje su nastupile kao plod stvarne potrebe nesretnih ljudi u svojim domovinama i migracija koje su planirane s drugim motivima. Jer »stvarna« i »izvediva« integracija migranata moguća je samo kada oni dolaze u drugu kulturu s istim osjećajima otvorenosti na kakve nailaze kod svojih domaćina. Sve drugo bliže je nastojanjima koja nesreću migranata rabe za destruktivne ciljeve.

»Europa treba nadu«

Na misi u Strasbourgu državni je tajnik izrekao više poruka koje se tiču sadašnjih europskih izazova. U doba kada se sve više promiče sekularizam kao ideologija poručio je da »Europa treba vjeru u Boga, koji je Otac; treba povjerenje u svoj potencijal, napose duhovni«. Kardinal Parolin upotrijebio je i snažnu sliku da »Europa treba nadu ako želi okončati demografsku zimu, koja nije ponajprije rezultat ekonomske ili društvene krize, nego slabljenja nade i izvornoga smisla života i postojanja«.

S obzirom na to da je Strasbourg u svijesti neodvojiv od Europskoga parlamenta – koji je posljednjih dana prolazio neslavnu epizodu svoje povijesti u izglasavanju rezolucije koja negira priziv savjesti i čak promiče pobačaj – posebno su odjeknule kardinalove riječi kojima je prenio nadu pape Franje da će Europa ponovno pronaći svoje kršćanske korijene te da se bez poštovanja čovjeka u njegovu naravnom i nadnaravnom dostojanstvu bivanja na sliku i priliku Božju društvo nikada ne će popraviti. »Velika je odgovornost kršćanina, velika je tvoja misija u ovom gradu, glavnoj prijestolnici Europe«, rekao je kardinal Parolin. I hrvatski zastupnici hodaju tim gradom.